Na pitanja kako riječki prometni pravac može Hrvatsku pretvoriti u važno distributivno čvorište srednje i istočne Europe te kako osigurati bolju povezanost i kvalitetan život na kvarnerskim otocima tijekom cijele godine, odgovore su ponudili sudionici konferencije Novog lista Blue Economy Kvarner, održane u riječkom Hilton Costabella Beach&Spa Resortu, predstavnici nacionalnih institucija, gospodarstva, prometnog i logističkog sektora, lokalne zajednice i akademske javnosti.

Život i identitet

U uvodu konferencije sudionike je pozdravila Tihana Tomičić, v.d. glavne urednice Novog lista ističući kako Rijeka i Kvarner stoljećima žive s morem koje je prometni put, gospodarski resurs, turistički potencijal, ali i prostor života i identiteta.

Tihana Tomičić

– Pritom se danas postavlja i pitanje možemo li taj položaj pretvoriti u snažnu razvojnu prednost – za Rijeku, za Kvarner i za cijelu Hrvatsku? Riječki prometni pravac nije samo pitanje luke, već i pitanje željeznice, cesta, logistike, industrije, konkurentnosti i sposobnosti Hrvatske da iskoristi svoj geografski položaj, rekla je.

Što se, pak tiče, pitanja kako osigurati povezanost otoka kao preduvjeta života i razvoja otoka 365 dana u godini, Tomičić je ukazala kako otoci ne smiju biti dobro povezani samo tijekom turističke sezone.

– Oni moraju biti dostupni svojim stanovnicima svaki dan – mladima, obiteljima, poduzetnicima, zdravstvenim i obrazovnim sustavima. Bez dobre povezanosti nema ni ravnomjernog razvoja. Zato danas na konferenciji želimo spojiti dvije perspektive: Rijeku kao vrata prema Europi i Kvarner kao prostor koji mora ostati snažno povezan sam sa sobom, zaključila je Tomičić.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je, ističući kako je Hrvatska zemlja čija su povijest, identitet i razvoj stoljećima neraskidivo povezani s morem, naveo kako je more za Hrvatsku prostor gospodarskog razvoja, prometnog povezivanja i novih investicija, ali istodobno i prostor života obalne i otočne zajednice.

Naveo je i kako na Kvarneru postoji jako dobra suradnja svih razina vlasti što je bio preduvjet za razvoj brojnih projekata na ovom području.

Oleg Butković

– I zato mi je drago da se danas govori o plavom gospodarstvu, jer ono podrazumijeva upravo takav pogled – da more ne promatramo kroz jedan sektor, nego kao prostor u kojem se povezuju gospodarstvo, promet, energetika, turizam, infrastruktura i kvaliteta života.

Danas plavo gospodarstvo više nije samo pitanje turizma, ribarstva ili pomorskog prometa. Ono sve više postaje pitanje industrije, tehnologije, energetike, inovacija i konkurentnosti. Hrvatska u toj priči ima veliku priliku, a Kvarner je jedan od prostora na kojem se ta prilika najkonkretnije vidi.

Posljednjih godina upravo na tom prostoru svjedočimo snažnom investicijskom ciklusu koji često volim nazvati renesansom hrvatske obale jer se nikada prije na ovakav način i s ovakvim sredstvima nije ulagalo u naše luke, rive, lučice i lukobrane, kazao je Butković navodeći kako uz potporu europskih sredstava, ulaganja u lučku infrastrukturu premašuju 500 milijuna eura.

Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svom je izlaganju, pak, istakla kako ovo Ministarstvo kontinuirano usmjerava svoje napore prema ostvarivanju ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, pri čemu europski fondovi služe kao ključan financijski i strateški alat za premošćivanje razlika i poticanje gospodarskog rasta.

Zrinka Raguž

– Kroz strateško planiranje i učinkovitu alokaciju dostupnih sredstava Ministarstvo uspješno pretvara europske prioritete u konkretne lokalne, regionalne i nacionalne projekte koji dugoročno mijenjaju gospodarsku i infrastrukturnu sliku zemlje, rekla je Raguž.

Prepoznati na tržištu

Prva panel rasprava bila je posvećena temi jačanja riječkog prometnog pravca i Rijeci kao strateškom logističkom centru ovog dijela Europe, o čemu su raspravljali Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Dario Silić, generalni direktor Bina Istre, Marko Mišković, član uprave Luke Rijeka, Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture te Teuta Duletić, direktorica tvrtke Lürssen Design Center Kvarner.

Rasprava je započela pitanjem Vukorepi o sadašnjem položaju Rijeke i koliko je daleko od toga da bude jedno od ključnih logističkih čvorišta Srednje i Jugoistočne Europe.

Rasprava o riječkom prometnom pravcu – Voditeljica panela Zrinka Grancarić, Teuta Duletić, direktorica tvrtke Lürssen Design Center Kvarner, Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture, Marko Mišković, član uprave Luke Rijeka, Dario Silić, generalni direktor Bina Istre i Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka

– Ne trebamo biti preskromni. Mi smo jedina luka s dubokim morem na Jadranu. Jesmo li postali hub – jesmo jer definicija huba je luka u koju dolaze veliki brodovi, a dalje se prevoze feederima.

Taj uvjet ispunjavamo. Pravi ne samo konkurentni, nego najkonkurentniji prostor u ovom dijelu Europe bit ćemo kada se izgradi dvokolosiječna pruga i novi terminal na Krku, do 2035. godine, kad ćemo imati kapacitet od pet milijuna TEU-a.

Mišković je na početku govorio o trenutnom prometu Luke Rijeka, ključnim tržištima i trendovima u lučkom transportu. Kazao je kako je Rijeka već ključno čvorište za neke terete.

Marko Mišković

– Mi kao koncesionar radimo druge vrste tereta, sve je to projektni teret, a neke vrste možemo samo željeznicom prevoziti, pa sad radimo manje količine nego prije dvadeset godina.

Mi se moramo prilagođavati tržištu. Kontejneri su relativno jednostavan teret, postoje samo dvije dimenzije, i lako je prilagoditi prijevoz tome. Mi ovisimo o transformatorima, žitaricama, drvu i svim ostalim vrstama tereta.

Prije godine su prvi put u Hrvatskoj počeli stizati i automobili. Imamo li kapaciteta da konkuriramo susjednim lukama po tom pitanju, jer nam nedostaje prostornih kapaciteta – ne, ali smo prepoznati na tržištu.

Od najavljenih deset milijardi eura ulaganja u željeznice u narednom desetljeću, najveći dio odnosi se na izgradnju nove dvokolosiječne pruge od Karlovca do Rijeke, a Barišić je na pitanje hoće li biti dovršena do kraja 2033. godine odgovorio kako je prerano za definiranje konačnih rokova za izgradnju, iako je dodao kako će biti izgrađena prije 2035. godine.

Darko Barišić

– Trenutno je Rijeka na tri TEN-T koridora, a tako i Zagreb. Iz Zagreba se ide u tri pravca, prema Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji. HŽ Infrastruktura je kompletno renovirala prugu od Slovenije do Zagreba, do kraja godine bit će izgrađena dvokolosiječna pruga do mađarske granice, a prema Srbiji se počinje graditi Dugo Selo-Novska, te još preostaje samo Novska-Vinkovci.

Uz to preostaje Rijeka-Karlovac. Sada je u postupku odabira savjetovanja za pripremu projekta koji bi se radio odjednom, i projektiranje i izgradnja, rekao je Barišić, dodajući kako postojeća pruga može prihvatiti sav sadašnji kapacitet prijevoza iz riječke luke i prema njoj

Brzina transporta

Budući rast Rijeke naravno ne ovisi samo o tome koliko kontejnera se u luci može prekrcati, nego i brzini daljnjeg transporta. O tome koliko je danas cestovni sustav sposoban prihvatiti takav rast, bez negativnog utjecaja na lokalni promet i kvalitetu života govorio je Silić, rekavši kako je Bina Istra zadnjih šest godina pokrenula investicije u izgradnju punog profila autoceste u Istri.

Dario Silić

– Nama promet raste preko osam posto godišnje. Da bi osigurali protočnost takve žile kucavice Istre neophodan je spoj prema Rijeci. Pustili smo ovog ljeta četiri kilometra u promet, od tunela Učka do Veprinca, a uskoro završavamo vijadukte Limska Draga i Mirna, kao i preostalih šest kilometara do Matulja.

Bitno je to i zbog lučkog prometa, jer se tereti iz luke moraju prevesti i cestama do krajnjih odredišta. Mi možemo podnijeti pikove od 60-70 tisuća vozila dnevno. S dionicom Matulji-Učka i novim sustavom naplate, kada će se maknuti rampe, protočnost će se značajno poboljšati i moći ćemo primiti sto tisuća vozila dnevno.

Duletić je govorila o tržišnim nišama koje Rijeka može zauzeti na području brodogradnje i pratećih djelatnosti, koja je nekad bila perjanica riječkog gospodarstva.

Teuta Duletić

– I dalje smo prepoznati u svijetu. Mislim da i dalje radimo čuda, u 3. Maju, Iskri, rade se kompleksni brodovi, uz pomoć više manjih tvrtki. Tamo se i dalje stvara ozbiljan proizvod.

Hrvatska brodogradnja trudi se pozicionirati u segmentu izrade prototipova, a sva brodogradilišta u svijetu pozicioniraju se kao sistem integratori jer puno komponenti mnogih proizvođača ide u jedan brod.

Tu je važna pozicija Rijeke kao čvorišta. U toj jednadžbi potrebno je tržište koje je danas vrlo jako. Naša grupa puna je do 2034., u njemačkim brodogradilištima gradimo dvadeset novogradnji. Javit ćemo se 3. maju i Iskri, kako bismo pokušali ugovoriti izgradnju brodova i ovdje.

Na pitanje ide li projekt marine u Porto Baroš u realizaciju, odgovorio je Vukorepa.

Denis Vukorepa

– Više nema zapreka za izgradnju marine. Taj je projekt krenuo iz Lučke uprave Rijeka. Svjetska banka je radila projekt razvoja tog područja, s izgradnjom marine i uređenjem južne Delte.

Znali smo da dio gradskog razvoja neće biti brzo realiziran, pa smo odvojili projekt marine, natječajem omogućili i širenje na Putničku luku, nakon čega se pojavio interes Lürssena i ACI-ja i očekujemo da marina u naredne dvije i pol godine bude izgrađena.

Duletić se nadovezala istaknuvši dobru suradnju s Lučkom upravom, proaktivnost i inicijative, dodajući kako marina u centru grada predstavlja budućnost, u povijesnom okruženju.

– Taj dio grada bit će puno pristupačniji građanima, a s druge strane značit će i razvoj gospodarstva, uz otvaranje velikog broja izravnih i povezanih radnih mjesta, rekla je.

Na pitanje o teretima na koje se Luka Rijeka u budućnosti želi fokusirati Mišković je naglasio kako se velika važnost daje transportu automobila.

– Servisiramo dvije tvornice u Poljskoj i Slovačkoj, kao i tvornice u Turskoj i Španjolskoj. To je teret koji neće nestati, već će rasti. Najveći proizvođač je Kina, a mi smo ove godine primili prve brodove s vozilima kineskih proizvođača.

Moramo iskoristiti tu priliku i učiniti sve da se taj posao nastavi i poveća. To ne ovisi samo o nama, nego i o željeznici, cestama, i drugim faktorima. Treba nam i puno površine za manipulaciju vozilima pa se koncentriramo na druge stvari kojima možemo zadovoljiti potrebe klijenata, a prvi je brzina.

Zelena tranzicija

Duletić je u nastavku govorila o izazovima zelene tranzicije, a za pomorsko gospodarstvo i riječku luku.

– Unatrag dvije-tri godine Europska unija je promijenila stavove oko vodika koji je i dalje važan, ali fokus se uslijed geopolitičkih okolnosti seli na pitanja sigurnosti.

Oslanjamo se zbog toga na tržište, jer i dalje ima tvrtki koje žele prijelaz i alternativu nafti. Osjeća se usporavanje zelene tranzicije u Europi. Gasi se puno hubova u Europi, ali oni najžilaviji ostaju. Vidimo i klijente koji su fokusirani na brodove, s ciljem smanjenja ugljičnog otiska. Vidimo ozbiljne konzorcije koji idu u tom smjeru.

Konferencija Novog lista održana je u riječkom Hilton Costabella Beach&Spa Resortu

Riječki prometni pravac često se promatra prvenstveno kroz vezu Rijeka–Zagreb–Budimpešta. Treba li ozbiljnije promatrati i zapadni smjer – Istru, Trst i sjevernu Italiju, objasnio je Silić.

– Svaki pravac je bitan, pogotovo oni na kojima ima vozila. Istarski ipsilon nije izraženo tranzitni pravac. Na kraku prema Rijeci primjećujemo nešto malo više teških teretnih vozila. No neki od njih voze lokalnim cestama, izbjegavajući autocestu i plaćanje cestarina. Time ugrožavaju i sigurnost i protočnost lokalnih cesta, kazao je.

Vukorepa se nadovezao ističući kako je pravac prema Istri vrlo važan za riječki lučki sustav, jer se u Raši nalaze lučki terminali za drvo i stoku.

– Radimo projekt izrade nove luke u Raši, a zajedno s HŽ-om radimo studiju obnove pruge Lupoglav-Raša, a još važnije od toga je da HŽ priprema dokumentaciju za probijanje željezničkog tunela kroz Učku. Važno je da pripremimo projekte.

Barišić je dodao da je Lučka uprava inicirala i već realizirane projekte, poput teretnih kolodvora uz kontejnerske terminale.

– Što se tiče Riječkog pravca u postupku smo izrade projektne dokumentacije za izgradnju željeznice prema Jurdanima, s tunelom Ćićarija koji će biti dug 15 kilometara. Izrada dokumentacije s ishođenjem lokacijske dozvole trebala bi biti gotova u narednih nekoliko godina.

Na pitanje zašto dolazi do kašnjenja i zastoja u realizaciji željezničkih projekata, Barišić je kazao kako je uzrok tome više faktora.

– Od ideje do početka radova uglavnom prođe po desetak godina. Procedura je izuzetno komplicirana, sa svim studijama, dozvolama, mišljenjima, uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa tisućama vlasnika čestica.

Pa zatim su tu takozvani profesionalni žalitelji koji dodatno usporavaju postupke javne nabave i odluke o odabiru. Radove dodatno komplicira i činjenica da se na većini dionica radi uz promet koji ne možemo prekinuti. Od Karlovca do Škrljeva toga neće biti, jer nova pruga ide potpuno novom trasom.

Tema konferencije zainteresirala je mnoge

Na pitanje o novom kontejnerskom terminalu na Krku Vukorepa je odgovorio kako se ne smiju ponavljati greške iz prošlosti.

– Ne smijemo ponoviti grešku iz osamdesetih kad smo sami sebi bili svrha i mislili da nam nitko ne može konkurirati, što je devedesetih godina iskoristio Kopar, uslijed naših nedaća.

Idemo s novim projektima, poput napajanja brodova električnom energijom s obale, po čemu ćemo biti među rijetkima u Europi. Projektiramo i bunker stanicu za LNG u Petrolejskoj luci, koja bi mogla biti u funkciji već za godinu dana.

Na novom terminalu operativna će obala biti dugačka 1.400 metara. U Rijeku već sada mogu pristati dva velika broda. U siječnju u Rijeku dolazi brod MSC-a koji može prevesti 24 tisuće TEU-a, a na novi terminal će odjednom moći pristati nekoliko takvih brodova. Kapacitet terminala bit će 3,5 milijuna TEU-a, a o upravljanju njime sjest ćemo i razgovarati s koncesionarima na postojećim terminalima.

U završnici panela, većina sudionika složila se da je za razvoj prometnog pravca ključna izgradnja željeznice, prvenstveno prema Karlovcu, ali i prema Istri, kao i novog kontejnerskog terminala na Krku.

– Jednostavno je, ako smo preskupi, ako nemamo dovoljno kapaciteta, ako smo prespori, roba neće doći. A pruga i ulaganje u nove kapacitete omogućit će i veću brzinu, tako da će roba dolaziti, rekao je Mišković.

Zagrebačka obala

U pauzi između dviju panel rasprava Peter Corfitsen, predsjednik uprave Rijeka Gatewaya, tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali govorio je o prvih godinu dana poslovanja društva, prilikama za daljnji razvoj, preprekama na putu ka ostvarivanju punog potencijala riječkog prometnog pravca i potrebnim zahvatima kako bi taj potencijal bio ostvaren.

Peter Corfitsen

– Prije nekoliko tjedana navršili smo godinu dana operativnog poslovanja. Mislim da su rezultati dobri, jer nije lako počinjati od nule. Imamo tim od 420 ljudi, odradili smo preko 100 brodova, tisuće kamiona i vlakova, s prometom blizu 400 tisuća TEU-a, rekao je Corfitsen, pohvalivši dobru suradnju i potporu lučkih, lokalnih i državnih institucija.

O ostvarivanju zadanih ciljeva kazao je kako je RGW vrlo blizu toga, s četiri dolaska matica tjedno, pokretanjem novih feeder servisa prema jadranskim lukama, uz snažan kontinuirani rast, a govorio je i o prednostima riječke luke.

– Prednosti su očite, u prvom redu lokacija i duboko more. Možemo primiti brodove neograničene veličine. Za kontinuirani rast važna je izgradnja nove željeznice.

Terminal je samo mali dio prometnog pravca, potreban je kontinuirani protok roba, a to će se postići izgradnjom željeznice. Cestovna infrastruktura je izvanredna, a s gradnjom nove dionice autoputa prema jugu imat ćemo nesmetani pristup cijeloj mreži autocesta.

Što se željeznice tiče, voljeli bismo vidjeti snažniji momentum. Zbog iskorištavanja mogućnosti cijele Rijeke da postaje ulazna vrata za ovaj dio Europe. Ako željeznice ne bude, to će spriječiti kontinuirani rast i razvoj, rekao je Corfitsen.

Obasnio je kako je kod brodara pri odabiru luka u koje će uplovljavati ključna pristupačnost i učinkovitost terminala, odnosno brzina kojom će brod pristati i obaviti operacije prekrcaja, na siguran način.

Na globalnoj razini globalni lanci opskrbe osjetljivi su na poremećaje izazvane geopolitičkom situacijom, ali Corfitsen ističe kako je važno da luke i terminali na promjene reagiraju brzo i učinkovito.

– Ono što vidimo otkad smo počeli s radom, biznis se razvija, a na nama je da poboljšamo dodatno naše mogućnosti za dodatni rast. Uskoro se očekuje ponovna uspostava prometa Sueskim kanalom, a to otvara goleme potencijale za luke sjevernog Jadrana i prateće logističke industrije.

Cilj nam je stalni rast i razvoj, uz podršku klijentima. Imamo projekt druge faze koji mora biti podržan izgradnjom željeznice. U tom slučaju – samo nebo je granica, zaključio je Corfitsen.

Mlad, ali stručan tim Rijeka Gatewaya

Prikazan je kratak film o zaposlenicima Rijeka Gatewaya i njihovoj važnosti za ostvarivanje potencijala koji terminal ima.

– Prosječna starost zaposlenika je 35 godina. Imamo mlad, ali stručan tim. Odradili smo više od tisuću razgovora s kandidatima i preko 20 tisuća sati obuke te imamo zaista stručnu ekipu, rekao je Peter Corfitsen, predsjednik uprave Rijeka Gatewaya.

Na drugoj panel raspravi su o budućnosti otoka raspravljali Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, Marin Gregorović, gradonačelnik Grada Cresa, Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke, te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet.