POREČ Hrvatsko tržište kapitala danas izgleda puno bolje nego prije 10 ili 15 godina. Imamo rast cijena, rast indeksa. Lani je Crobex porastao iznad 20 posto, a i ove godine za sada je prilično dobro stanje. Cijene su porasle, ali bitno je i zašto su porasle.

Kad gledamo povijest, bilo je situacija da su cijene rasle samo zato jer su svi to očekivali. Ali, bilo je primjera i kada su iza rasta stajala realna ekonomska kretanja. Ohrabruje da je kod nas sada u pitanju prije ovaj drugi slučaj, gdje dakle imamo pozitivna realna ekonomska kretanja.

K tome, nemamo samo rast cijena, nego i rast aktivnosti na tržištu, te ekonomiju koja stabilnošću privlači ulagače i više od samih prinosa, poručila je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih tržišta (Hanfa) na konferenciji “Izazov promjene” koja se održava u Poreču, u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO).

Staničić kaže da smo imali nekoliko uspješnih inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda (IPO i SPO), što znači da tržište kapitala ne raste samo zbog postojećih instrumenata, nego ga kompanije uistinu vide i koriste za financiranje i podizanje potencijala.

Tu su Žito, Tokić, Bosqar, Ing-grad, kompanije koje su se u zadnje vrijeme financirale na burzi.

– Aktivnost na tržištu po meni je bitnija od samog rasta indeksa. U zadnjih desetak godina se promijenila percepcija tržišta kapitala i makroekonomska slika Hrvatske. Možemo biti jako zadovoljni. Hrvatska ima “A” rejting, fiskalne pokazatelje unutar mastriških kriterija, i ta stabilnost je i važnija od prinosa i naglih uzleta. Mali ulagatelji se vraćaju na tržište i počinju ponovno uključivati u sustav.

Na to su imale veliki utjecaj narodne obveznice i trezorci. To su nekima bile možda prve transakcije i prvi put su otvorili račun, ulagali, pratili prinose. Prvi puta su možda vidjeli da imaju neke koristi od tržišta kapitala. Bitno je da je poslana poruka da to tržište nije za njih zatvoreno, nego da mogu praktično i jednostavno sudjelovati, uključiti se. Jer, mnogi su napustili tržište tijekom krize prije dvadesetak godina. Osjetili su tada ispuhivanje burzovnog balona i osjetili su se možda prevarenima. Izgubili su povjerenje.

A to smo povjerenje dugo vraćali. Tako se, polako, stvara investicijska kultura. A bez investicijske kulture nema šire kupovine i ulaganja na burzi od strane građana, dok bez građane nema ni razvijenog i širokog tržišta kapitala, poručila je Staničić.

Kaže da je sektor financijskih usluga dosegnuo povijesno visoke razine od 50,4 milijarde eura pod upravljanjem, što je rast od 70,8 posto od 2020. Sljedeći korak u razvoju je HIR – Hrvatski investicijski račun, što je instrument jednostavan i lak za provedbu.

“Nije ga se moglo napraviti jednostavnijim i privlačnijim, nego što smo ga osmislili, Ministarstvo financija i Hanfa”, kazala je Staničić. Kaže da misli da ne postoji trenutno povoljniji porezni tretman za takvo ulaganje uopće u Europi.

No, upozorila je, nije sve ružičasto: globalni oblaci su na horizontu.

– Živimo u turbulentnim vremenima visoke geopolitičke neizvjesnosti. Imamo tehnološko natjecanje globalnih divova, a tu je i pitanje sigurnosti i opskrbe energijom. Jačaju inflacijski pritisci, uz naznake monetarnog zahlađenja, više kamate i skuplji kapital, što utječe na sve klase imovine, na sve investicijske odluke.

Kad budemo gledali je li HIR uspio, onda ne treba gledati samo to je li uspio privući ljude, nego i što se s njima događa kada se desi ozbiljna korekcija.

Tržište je cikličko i sada ulaze generacije ulagatelja koje nikad nisu osjetile tržišnu korekciju. Bitno je kako ih pripremimo.

Osjetit će tu iznimno povoljnu poreznu omotnicu, ali isto je bitno da ne osjete da neće nikada biti promjena, ni korekcija. Moramo upravljati očekivanjima, pozitivno, ali i objektivno, da se od velike mase ulagatelja ne stvore kriva očekivanja. Poruka je, nas kao regulatora, da ne treba naravno odvraćati ljude, upravo suprotno, ali ih treba informirati da su rizici ipak tu.

Ali, bez rizika nema ni prinosa, poručila je Staničić. Kaže da je umjereni optimist, što mora biti kao regulator – ne zato što misli da nema rizika i da su nestali, nego jer vjeruje da je naše tržište dovoljno sazrelo da možemo otvoreno govoriti o rizicima i znanje prenijeti na klijente.

Guverner HNB-a Ante Žigman govorio je o hrvatskoj ekonomiji “između povoljnih vjetrova i novih oluja”.

Kaže da je gospodarstvo pokazalo izdržljivost. Ove godine HNB očekuje rast BDP-a od 2,4 posto.

– Rast je i dalje uvelike baziran na potrošnji i investicijama, s tim da bi investicije mogle u idućim godinama usporiti jer je još neizvjesno kako će pregovori oko višegodišnjeg financijskog okvira završiti. Neto izvoz je međutim negativan u ovoj i idućoj godini.

Velika je šansa da će inflacija ostati iznad 4 posto, a glavni razlog je naravno enegija, dok cijene hrane nisu toliko rasle.

No, zbog vremenskih prilika i prelijevanja cijene energije kroz transport mogle bi se više cijene prenijeti i na cijene industrijskih proizvoda. Ipak, u idućoj godini bi trebalo doći do smirivanja inflacije, kazao je Žigman.

I u slučaju najnepovoljnijih scenarija, međutim, hrvatski bi BDP ostao u pozitivom teritoriju i ne bismo ušli u recesiju, poručio je. Sada smo u osnovnom scenariju i rastu od oko 2 posto.

Važno je, kaže, zadržati kreditni rejting i fiskalne pokazatelje, pa i u kontekstu pritisaka na rast plaća u javnom sektoru. Fiskalni prostor za anticikličko djelovanje se posljednjih godina nešto smanjio, ali za sada stvari izgledaju pod kontrolom, istaknuo je Žigman.

Kristian Buk, predsjednik UMFO-a, kaže da mirovinski fondovi od 2002. imaju godišnji nominalni prinos od 5,5 posto, a 2,9 posto realno, kada se oduzme inflacija.

Čak 11,3 milijardi eura su u 25 godina poslovanja fondovi zaradili svojim članovima. U ožujku ove godine svjetska su tržišta pala, stoga su, spomenuo je, više od 600 milijuna eura izgubili u jednom mjesecu, no već u travnju su sve to nadoknadili.

– Tržišta su volatilna, a štednja u mirovincima se ne mjeri u mjesecima, nego u desetljećima. Sustav je građen da izdrži krize – sve dosad je izdržao, a izdržat će i dalje, kazao je Buk. Crobex je lani rastao 20 posto, a i ove godine je u plusu. Iza toga stoje tvrtke kojima su dugogodišnji dioničari i mirovinski fondovi. Kaže da “nisu zaslužni za njihov rast, ali su pomogli vezano za korporativo upravljanje i profesionalizaciju”.

Tu su dakle Podravka, Končar, Žito, Adris, HT i niz drugih društava, gdje su mirovinci prisutni. U sve IPO-e su lani bili uključeni, i ove godine u SPO.

– Ne ulažemo u nešto samo zato što je hrvatsko, nego jer je to dobro za Hrvatsku i za naše članove. Kapitala imamo, tražimo kavlitetne projekte.

Što se tiče mirovina, pravi rezultati reforme vidjet će se za 20-ak godina, kada u mirovinu budu išle generacije koje su u drugom stupu cijeli radni vijek, opisao je Buk. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, rekla je da Hrvatska danas, u smislu financijskog sustava, uživa veliki ugled.

– Naš se mirovinski sustav ističe kao primjer za cijelu Europu. Problem je naravno starenje stanovništva, no mi smo to ipak uspjeli “uhvatiti” na vrijeme. Sustav je robustan, a dva projekta na kojima se trenutno radi donijet će dodatne velike pomake. To je Hanfin Sandbox – Put na tržište, i HIR, gdje ide pohvala Ministarstvu financija. Stvorilo se okruženje u kojem će hrvatski građani još slobodnije moći investirati i razmišljati o svojoj financijskoj budućnosti. Imamo inflaciju, ali štednja u bankama ima alternativu, rekla je Gažić.

Prosječna mirovina 764 eura

Melita Čičak iz Ministarstva rada kazala je da demografska kretanja mijenjaju način kako razmišjamo o budućnosti.

– Temeljni zadatak mirovinskog sustava je osiguranje primjerenih mirovina i održivosti sustava. Omjer umirovljenika i zaposlenih je 1,46. Povećan je, no nije dostatan. Sustav se još uvijek najviše oslanja na međugeneracijsku solidarnost. Ove godine u državnom smo proračunu 10,2 milijardi eura planirali za mirovine.

Prosječan staž u Hrvatskoj je 32 godine, a prosječna mirovina 764 eura.

Oni s 40 i više godina staža imaju prosječnu mirovinu 1.075 eura, ali njih je malo. Potreban je duži ostanak u svijetu rada. Kod budućih generacija bit će važna kapitalizirana štednja. Danas obvezni mirovinski fondovi imaju 2.400.000 članova i 29 milijardi eura imovine. Dobrovoljna pak mirovinska štednja broji 500.000 članova, kaže Čičak.

Bule: HIR osmišljen kao jednostavan i isplativ

Matej Bule, državni tajnik Ministarstva financija, kaže da je promet na burzi značajan, ali želimo da bude i veći. Naglasio je važnost financijske pismenosti – prvo su tu bile narodne obveznice i trezorski zapisi, koji su građanima donijeli 430 milijuna eura kamata.

– Deseci tisuća građana vratili su se na tržište kapitala nakon njegovog sloma 2008. i 2009. i prvi puta investirali. Sada ide HIR, kojeg smo osmislili tako da nije mogao biti administrativno jednostavnije i porezno isplativije riješen. Do 200.000 eura ulaganja bit će potpuno neoporezivo i nadamo se da će se i na HIR odazvati veliki broj građana, kao i na obveznice i trezorce, te da će se u velikom broju odlučiti koristiti tu beneficiju. Također, nadam se da ćemo dodatno potaknuti potražnju i volumen trgovanja na tržištu kapitala, istaknuo je Bule.