Predstavljajući rezultate pojačanih nadzornih aktivnosti fiskalizacije u krajnjoj potrošnji provedenih tijekom turističke sezone, Kutleša je podsjetio da su nadzorne aktivnosti najavljene početkom travnja i da su u fokusu bili obala, otoci i Zagreb.


Cilj nadzora je zaštita poduzetnika koji porezne obveze ispunjavaju savjesno, točno i na vrijeme, rekao je.




“Išli smo na frekventne, brze i ciljane nadzore izdavanja računa. Kontrolirali smo i softverska rješenja, što prije nije bio slučaj”, rekao je Kutleša, dodavši da se išlo u kontrolu gotovinskog prometa, odnosno kontrolu viška ili manjka novca u blagajni. Nadzori su bili koordinirani s carinskom upravom.


U razdoblju pojačanih nadzornih aktivnosti, od 1. lipnja do 15. rujna ove godine, obavljeno je tako 7.227 nadzora, što je 44 posto više nego lani.


“Imali smo ove godine, što je također novost, povećanje zabrane obavljanja djelatnosti i ta je brojka najznačajnije rasla – od 45 zabrana obavljanja djelatnosti prošle godine došli smo na 448 što je povećanje od 896 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Kutleša. Napomenuo je da zabrana nije trajna, već se radi o zabrani obavljanja djelatnosti u trajanju od osam dana, naravno za prvi put.


Ove godine za 42 posto povećan i broj inspektora, od kojih je dobar dio njih povučen iz unutrašnjosti, pa ih je ukupno bilo 638.


Uručeno je i 45 posto više prekršajnih naloga, ukupno 2.783, dok su izrečene novčane kazne rasle za 48 posto.


Uglavnom recidivisti i teži prekršitelji


Kutleša je opovrgnuo da su inspektori kažnjavali poduzetnike zbog sitnih prekršaja i malih iznosa, rekavši da se uglavnom radi o većim iznosima i recidivistima, tj. težim prekršiteljima zakona.


“Ključ je opetovano neizdavanje računa i zabrana rada kao ključna mjera”, rekao je ravnatelj porezne uprave.


Za prve prekršaje, naglasio je, koristilo se načelo oportuniteta tj. upozorenja.


S druge strane, zabrana rada za recidiviste nije kraj.


“Jednom kad smo utvrdili recidiviste, imamo i dodatne alate i zapravo tek počinjemo s ozbiljnijom nadzorima. Ovdje govorim o procjeni poreznih osnovica za PDV, dohodak, dobit, ali i utvrđivanje nerazmjera. Potonje znači da ćemo u obzir uzeti cjelokupnu situaciju pojedinog poreznog obveznika – govorimo o fizičkim osobama – njegovim povezanim osobama i odgovornim osobama u trgovačkim društvima”, rekao je Kutleša.


Dodao je da takav nadzor zahtijeva dugotrajniji pristup, odnosno dugotrajniji postupak.


Za one koji ne mogu dokazati izvor prihoda primjenjuje se porezna stopa od 72 posto, tj. za prekršitelje koji stječu određenu imovinu kroz zadnjih šest godina, ili su je već stekli, a to stjecanje nema pokriće u legalnom prometu.


Poručio je da se s takvim kaznama porezna utaja ne isplati.


Rekao je da prisutnost inspektora na terenu ne završava koncem glavne turističke sezone, već će se sada jače “češljati” unutrašnjost zemlje. Inspektori će se premjestiti u druge regije s pojačanom gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju kontinuirano, poput građevinskog sektora, poliklinika, klinika i sl., rekao je Kutleša.


Državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da ogromna većina poduzetnika radi po zakonu, dok je ravnatelj carinske uprave Mario Demirović naglasio da su tijekom ovog ljeta bili angažirani svi njezini raspoloživi kapaciteti.


“Smisao naše službe je prisutnost, a bili smo angažirani čak i u najudaljenijim mjestima, pogotovo na otocima, u marinama, priručnim marinama, klubovima i svim mjestima koja su dosad bila manje nadzirana. Pogotovo smo bili prisutni u dijelovima dana kada je promet bio najfrekventniji. Na terenu smo bili svaki dan, 24 sata dnevno”, rekao je Demirović.