Stručnjak za geopolitiku Božo Kovačević smatra da je bilo potpuno očekivano da devet čelnika mediteranskih zemalja okupljenih u Splitu na samitu inicijative MED9 opširno raspravljaju o europskom proračunu s obzirom na to da o njegovom sadržaju ovisi i to kako će se i u kojoj mjeri moći realizirati projekti koje predviđa Pakt za Mediteran koji je EU usvojio prošle godine.

Pripremni sastanak

– Ovo je bio pripremni sastanak predstavnika mediteranskih zemalja koje će nastojati da se na europskim tijelima, prije svega na Europskom vijeću, isposluje da se u proračunu EU-a predvidi što je moguće više sredstava za probleme koji muče Mediteran. Prošle je godine EU usvojio Pakt za Mediteran koji definira prioritete te regije. Pozivajući se na taj dokument lideri mediteranskih europskih zemalja će se pokušati dogovoriti koliko će za tu svrhu tražiti iz europskog proračuna, rekao je Kovačević. Dodao je da je da je »dodatni ključni problem na čemu će inzistirati čelnici mediteranskih članica EU-a to da pitanje zaštite od ilegalnih migracija ne smije biti prepušteno tome da ga moraju rješavati mediteranske zemlje same nego EU kao cjelina«.

– Drugi je problem pitanje integracije tog mediteranskog svijeta putem intenzivnog obrazovanja osnivanjem sveučilišnih i istraživačkih centara. Treći su problem klimatske promjene. Mediteran je podložniji klimatskim promjenama i on se zagrijavao brže od nekih drugih dijelova svijeta, rekao je Kovačević. Dodao je da iz toga proizlazi jasan zajednički interes koji povezuje devet mediteranskih članica EU-a.

– Taj je interes itekako jasan i očekivan. I on čvrsto povezuje sve ove zemlje. Ali isto tako treba znati da postoje i znatna razilaženja između tih zemalja. Kao prvo, one su međusobni konkurenti kada je u pitanju turizam. Kao drugo, postoje tri migrantske rute preko Mediterana. Zapadna, srednja i istočna. Istočnom rutom migranti idu preko Grčke i Bugarske prema Hrvatskoj i dalje na sjever. Preostale dvije rute su preko Italije i Španjolske. Ako ove mediteranske zemlje u uspiju da EU proračun previdi sredstva za Mediteran, na dnevni će red doći njihova preraspodjela. I tu bi moglo biti problema, smatra Kovačević.

Nedostatak energenata

Geopolitički stručnjak Denis Avdagić također smatra da je potpuno očekivano da se u Splitu razgovaralo o proračunu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, odnosno od 2028. pa do 2034. godine.

– To je tema koja dominira svim europskim institucijama. Od Europske komisije preko Europskog parlamenta pa do Europskog vijeća kao još uvijek najvažnije institucije EU-a. Naravno, raspravljalo se i o problemu nezakonitih migracija. To su teme koje su uvijek neizbježne na ovakvim okupljanjima, smatra Avdagić. On smatra da je jučerašnji skup bio itekako bitan u europskim razmjerima.

– To se najbolje vidi po tome što ovih devet zemalja članica predstavlja u EU-u. One zajedno predstavljaju 40 posto ukupnog teritorija EU-a, 45 posto ukupnog stanovništva. Iz njih dolazi 41 posto svih zastupnika u Europskom parlamentu. Njihove zemlje u europskom BDP-u sudjeluju s 41 posto. Kada su u pitanju poljoprivreda i turizam udio je čak i veći. Što se tiče poljoprivrede ove zemlje sudjeluju s čak 51 posto turizma i 60 posto poljoprivrede, naglasio je Avdagić.

Dodao je da će se politička težina i snaga ovih devet zemalja članica itekako vidjeti na predstojećim sastancima Europskog vijeća, najvažnije institucije EU-a na čijim samitima sudjeluju šefovi država i vlada svih zemalja članica. Avdagić posebno naglašava koliko je Mediteran bitan kao područje kroz koje idu svi važni energetski pravci što je posebno značajno u ovom trenutku kada se Europa i cijeli svijet bore s nedostatkom energenata zbog ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini.

– Ovo je područje ključno za opskrbu energentima cijele Europe, naglasio je Avdagić.