Države južne Europe suočene su s istim izazovima poput inflacije, posljedica globalnih sukoba, klimatskih katastrofa i ilegalnih migracija, zaključeno je u srijedu na kraju samita EU MED9 u Splitu čiji su čelnici, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, u stanju „kontinuiranog kriznog upravljanja”.

Split je bio domaćin samita MED9, neformalne skupine koja okuplja devet mediteranskih zemalja EU-a.

Nakon nekoliko sati dugih rasprava čelnika šestero njih održalo je konferenciju za medije – bez francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa koji su morali napustiti skup zbog drugih obaveza te španjolskog premijera Pedra Sancheza koji je u posljednji tren otkazao dolazak u Split zbog prijevremenih izbora.

During the 13th #MED9 Summit, chaired by Croatia, we adopted the Split Declaration❗️

At a moment of heightened strategic uncertainty for the European Union and the Mediterranean, ensuring a strong Mediterranean dimension in the Union’s strategic choices is essential.

We reaffirm our commitment to a stronger, safer, more competitive, prosperous, cohesive and resilient 🇪🇺 and to a Mediterranean of peace, stability, prosperity and partnership.

🔗 https://t.co/5PdF7W61CI

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 7, 2026

Članice MED9, formata kojim je Hrvatska predsjedala ove godine, u Splitu su razgovarale o nizu tema – inflatornim pritiscima, posljedicama ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, očuvanju okoliša, klimatskim katastrofama, ilegalnim migracijama, konkurentnosti kontinenta te o aktualnim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

„Svi smo suočeni s istim izazovima”, rekao je Plenković, domaćin skupa, na završnoj konferenciji za medije, dodajući da je vodstvo europskih država proteklih godina u „kontinuiranom stanju kriznog upravljanja”.

Skup u Splitu održao se tjedan prije sastanka Europskog vijeća na kojem će dominirati tema europskog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. Ambicija je da se dogovor o tom ključnom dokumentu postigne do kraja ove godine, no Europa je podijeljena na štedljivije članice – neto uplatiteljice u proračun koje žele da je on manji i većinom južne države koje žele ambiciozniji budžet sa zadržanim stavkama iz prošlog proračuna, poebno poljoprivrednom i kohezijskom politikom.

It is my great pleasure to welcome all distinguished leaders to Split for the first #MED9Summit2026, chaired by 🇭🇷. The Croatia’s Presidency is guided by our shared vision of a safer, more sustainable and resilient Mediterranean.

✅This year, Croatia also hosted the @3seaseu Initiative Summit. Together, these two events reflect Croatia’s unique position as a Mediterranean gateway to Central Europe.

Structural changes in the global environment have shown that the stability of 🇪🇺 is inseparable from the stability of our wider neighbourhood. Numerous interconnected challenges are affecting energy security, supply chains and migration flows, while growing geoeconomic pressures, including energy affordability, are directly impacting the EU’s competitiveness, cohesion and resilience. ➡️ The Mediterranean has become a key space where many of the EU’s strategic challenges converge.

During Croatia’s #MED9 Presidency, we have sought to approach the Mediterranean not as a vulnerable space, but as a region where security, competitiveness, resilience and sustainability are increasingly interconnected.

Among other things, during the summit we will jointly discuss how to unlock the Mediterranean’s full potential as a strategic asset for the EU’s competitiveness and resilience, and how to further strengthen its sustainability.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 7, 2026

Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, „u interesu cijele Europske unije”.

Plenković je rekao da je „ključ uspjeha” postizanje ravnoteže između ta dva bloka zemalja i naglasio važnost kohezijske politike koja je ‘podigla’ Hrvatsku sa 61 na 78 posto razvijenosti u odnosu na europski prosjek.

Članice MED9-a razgovarale su i o sprječavanju nezakonitih migracija, temi za koju je Plenković rekao da kao nijedna druga nije utjecala na „europski politički krajolik” od migrantske krize 2015. godine.

U završnoj deklaraciji usvojenoj u srijedu, devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica.

Meloni je naglasila da u trenutku dok „svi zajedno gledamo prema istoku”, poprištu sukoba i kriza, „ne smijemo zaboraviti na južne obale”.

Osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza.

Veliko mi je zadovoljstvo poželjeti svim uvaženim gostima dobrodošlicu u Split na prvi #MED9Summit2026 kojim predsjedava 🇭🇷. Hrvatsko predsjedanje vođeno je našom zajedničkom vizijom – za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje.

✅Hrvatska je ove godine bila domaćin i summita @3seaseu Inicijative. Zajedno, ova dva događaja odražavaju jedinstveni položaj Hrvatske kao mediteranskih vrata prema srednjoj Europi.

Strukturne promjene u globalnom okruženju pokazale su da je stabilnost 🇪🇺 neodvojiva od stabilnosti našeg šireg susjedstva. Brojni međusobno povezani izazovi utječu na energetsku sigurnost, lance opskrbe i migracijske tokove, dok rastući geoekonomski pritisci, uključujući pristupačnost energije, izravno utječu na konkurentnost, koheziju i otpornost EU-a. ➡️ Sredozemlje je postalo ključni prostor u kojem se mnogi strateški izazovi EU-a konvergiraju.

Tijekom 🇭🇷 predsjedanja #MED9, nastojali smo pristupiti Sredozemlju ne kao ranjivom, već kao prostoru u kojem se sigurnost, konkurentnost, otpornost i održivost sve više isprepliću.

Između ostalog, tijekom summita zajednički ćemo raspravljati kako prepoznati puni potencijal Sredozemlja kao stratešku prednost za konkurentnost i otpornost EU-a te kako ojačati njegovu održivost.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 7, 2026

Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.

Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.

Slovenski premijer naglasio je da u „svi spremni pomoći” državama na vanjskim granicama „sa svim svojim resursima”. „Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama” EU-a, naglasio je Janša.

Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer „povijest uči” da se „mogu graditi zidovi na granicama”, no da oni ne pomažu ako su „teritoriji prazni”. „Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema” unutar EU-a, rekao je Janša.

Ususret središnjem događaju hrvatskog predsjedanja #MED9, u Splitu sam se sastao s francuskim predsjednikom @EmmanuelMacron.

Hrvatska i Francuska nastavljaju produbljivati Strateško partnerstvo 🇭🇷🇫🇷, osobito na područjima gospodarstva, sigurnosti i obrane, kulture te suradnje unutar EU-a i @NATO-a.

Razgovarali smo o pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, važnosti diversifikacije energetske opskrbe u okolnostima geopolitičkih neizvjesnosti, politici proširenja EU-a te stanju na jugoistoku Europe.

U okviru MED9 nastavljamo razvijati dijalog i partnerstvo sa zemljama Sredozemlja te pridonositi sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu ovog iznimno važnog geostrateškog prostora.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 7, 2026

Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti „s najvećim kapacitetima”.

Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.

Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci.

Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.