Dronovi još uvijek nepoznatog porijekla napali su tijekom noći s ponedjeljka na utorak dva broda koji su prevozili žitarice iz Ukrajine, pri čemu je jedan brod potonuo, a za članovima posade se jučer još uvijek tragalo, dok je posada drugog broda spašena u akciji bugarskih spasilačkih službi.

Prema pisanju turskih medija, riječ je o brodovima turskih brodovlasnika, o napadačima se još uvijek nagađa, a prema nekim objavama brodovi su bili napadnuti zračnim i pomorskim dronovima.

Pritisak na izvoz

Ovaj napad mogao bi se znatno odraziti na ukrajinski izvoz žitarica koji se dijelom odvija i preko riječke luke.

Napad dronom na brodove u bugarskoj ekonomskoj zoni u Crnom moru

Naime, Crno more bi međunarodne pomorske organizacije mogle proglasiti ratnom zonom, što bi dodatno otežalo izvoz žitarica, jednog od najvažnijih ukrajinskih izvoznih proizvoda, morem, a samim time pojačati pritisak na već ionako opterećene željezničke i cestovne pravce za izvoz ovih roba.

Riječ je o golemim količinama, u ovo doba godine, nakon žetve, Ukrajina samo kukuruza izvozi oko milijun i pol tona tjedno, a kako je cijena kukuruza na burzama ovih dana dosegla 250 američkih dolara po toni, pritisak na izvoz alternativnim pravcima pa tako i preko riječke luke, sigurno će rasti, a time i cijene i isplativost prijevoza.

Hrvatskoj, međutim, nedostaje željezničkih kapaciteta za prijevoz dodatnih količina ukrajinskih žitarica do riječke luke, odakle se izvoze po svijetu.

Usko grlo

Inače, u riječkoj luci potražnja za kapacitetima silosa i prekrcaja na brodove za izvoz dalje po svijetu raste već mjesecima, što nam je potvrdio i predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac, koji ističe kako bi prekrcane količine mogle biti i veće, kada bi kapacitet prijevoza željeznicom bio veći.

Duško Grabovac / Foto Marko Gracin

– Nakon najnovijih događanja, očekujemo da će potražnja za izvozom ukrajinskih žitarica preko riječke luke, do koje se dopremaju željeznicom, biti još veća.

Povećanu potražnju bilježimo već u zadnja u tri mjeseca, ali usko grlo je željeznica i to ne toliko po pitanju kapaciteta postojeće pruge prema Rijeci, nego još više zbog nedovoljnog broja željezničkih kompozicija kojima bi se žitarice transportirale do riječke luke.

Mi bismo mogli povećati brzinu prekrcaja na brodove, ali zbog ograničenog kapaciteta željeznice to nije izvedivo, rekao je Grabovac.

Njegovu izjavu potvrdili su nam i riječki pomorski agenti koji se bave transportom ukrajinskih žitarica preko riječke luke. Ističu kako u Hrvatskoj naprosto nema dovoljno vagona ni lokomotiva, u prvom redu u HŽ Cargu, kao najvećem prijevozniku te vrste tereta koji od početka rusko-ukrajinskog rata bilježi snažan rast prometa u riječkoj luci.

– Te bi brojke mogle biti i puno veće, ali naprosto nema željezničkih prijevoznika koji raspolažu dovoljnim brojem vagona i lokomotiva za zadovoljavanje potražnje.

I to ne sada, nakon napada na brodove, nego takva situacija traje već mjesecima. Interes za izvozom preko Rijeke je puno veći od mogućnosti transporta žitarica, odnosno kapaciteta željezničkih prijevoznika, u prvom redu HŽ Carga, do riječke luke i silosa iz kojeg se žitarice prekrcavaju u brodove za izvoz, rekao nam je jedan od agenata.

Stanje u prometu

Prije najnovijih napada na civilne brodove u Crnom moru o mogućnostima transporta ukrajinskih žitarica željeznicom poslali smo HŽ Cargu.

Zanimalo nas je raspolaže li ta državna tvrtka dovoljnim brojem vlakova za zadovoljavanje potreba tržišta za prijevozom ove vrste robe, kao i jesu li odbijali zahtjeve agenata za prijevozom zbog nedovoljnih kapaciteta.

Zanimalo nas je i planiraju li povećati kapacitete, sukladno potražnji, kao i koliki su kapaciteti za prijevoz žitarica prema riječkoj luci.

Spašeni mornari s jednog od napadnutih brodova / Foto AFP

Prema odgovoru HŽ Carga, kapaciteti su dovoljni, a najam je opravdan samo uz kontinuirane ugovore za prijevoz.

– Kapacitete kontinuirano prilagođavamo potrebama tržišta i godišnjim planovima kupaca. Pri planiranju treba uzeti u obzir i trenutno stanje u prometu.

Zbog radova na prugama i velikih čekanja na granicama vrijeme prijevoza se produljuje, što blokira naše kapacitete i povećava troškove poslovanja.

Uz stabilizaciju tih uvjeta i jasno iskazanu, ugovorenu potražnju, prilagodba kapaciteta je izvediva. Vagoni za žitarice u pravilu se osiguravaju u dogovoru s naručiteljem prijevoza ili najmom od vlasnika vagona, pri čemu je najam ekonomski opravdan samo uz kontinuitet posla, a ne za pojedinačne pošiljke.

Za pokretanje ovakvog prijevoza stoga je ključna dugoročno iskazana i ugovorena potražnja, na temelju koje se kapaciteti planiraju i osiguravaju unaprijed, odgovorili su nam iz HŽ Carga.

HŽ Cargo: Dnevno od 10 do 12 vlakova

Kapacitet za prijevoz žitarica nije moguće iskazati kao fiksnu tjednu ili mjesečnu brojku jer ovisi o broju i tipu raspoloživih vagona, dodijeljenim trasama, radovima na infrastrukturi, zadržavanju na graničnim prijelazima te brzini prekrcaja u luci.

– Na riječkoj pruzi dnevno prometuje od 10 do 12 naših vlakova, a u 2025. godini na toj je dionici prometovalo više od 3.000 vlakova.

Aktivno radimo i na razvoju novih projekata, primjerice prijevozu automobila iz riječke luke prema srednjoj Europi, odgovorili su iz HŽ Carga.