Burze

Dionice na europskim burzama opet pale, cijena nafte opet u porastu

Hina

Photo by Patrick T. Fallon / AFP

Photo by Patrick T. Fallon / AFP



Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, nakon rasta tri dana zaredom, jer su ponovno porasle cijene nafte, kao i prinosi na državne obveznice.


STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, izgubivši dio dobitaka iz prethodnih dana.


Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,38 posto, na 10.505 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,80 posto, na 25.245 bodova, a pariški CAC 0,59 posto, na 7.816 bodova.


I azijske burze pale




I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, izgubivši dio dobitaka iz prethodnih dana.


Pritom su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 2 posto. U Kini se zbog praznika ne radi.


Na burzama se trguje oprezno jer se cijene nafte i prinosi na obveznice kreću na povišenim razinama i jer je samo pitanje vremena kada će zbog visoke inflacije središnje banke dodatno povećati kamatne stope.


Na londonskom je tržištu cijena barela nafte jutros porasla 0,6 posto, na 101,20 dolara, a na američkom 0,4 posto, na 89,85 dolara.


Zbog svega toga, ulagače nisu impresionirali jučerašnji rekordi na Wall Streetu, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,49 posto, dok je S&P 500 porastao 0,58, a Nasdaq 0,45 posto.


Rekordi na Wall Streetu


Rekordni dosezi S&P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena tehnoloških dionica, posebice proizvođača čipova. Pritom su porasle cijene šest dionica iz skupine tzv. ‘sedam veličanstvenih’.


Ulagače je ohrabrio jučerašnji pad cijena nafte i prinosa na obveznice.


„Kada cijene nafte padnu ili se stabiliziraju, padnu i prinosi jer popuste strahovanja od rasta inflacije, a to onda potakne rast cijena dionica. To je posljednjih tjedana uobičajeno”, objašnjava Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.


Pozitivno na tržište utječe i nada ulagača da američka središnja banka neće već u listopadu dodatno povećati kamatne stope jer su posljednja izvješća pokazala da tržište rada slabi, što bi moglo negativno utjecati na potrošnju i rast gospodarstva.


Stoga se Fedu smanjuje prostor za povećanje kamata, premda je prilično sigurno da će do kraja godine to morati učiniti, s obzirom da se inflacija u SAD-u već dugo kreće znatno iznad ciljanih razina od 2 posto.


„Ne očekujemo povećanje kamata Feda u listopadu, ali mislimo da smo u ciklusu postupnog zaoštravanja monetarne politike”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.