RIJEKA – Nakon što je Županijska skupština na rujanskoj sjednici odobrila kupovinu zgrade PIK-a u Krešimirovoj ulici, Primorsko-goranska županija i PIK početkom prošlog tjedna potpisali su kupoprodajni ugovor »težak« 3,8 milijuna eura.

Riječ je o bivšem PIK-ovom postrojenju, a kupoprodajni ugovor prvi je korak u realizaciji projekta preseljenja dviju umjetničkih škola u nove prostore, Škole za primijenjenu umjetnost te Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova.

Obje su ustanove već desetljećima suočene s kroničnim deficitom prostora, čime predstavljaju gorući problem županijskog srednjoškolskog sustava.

Iako su se oko ideje kupnje bivšeg PIK-ovog postrojenja na Brajdi lomila koplja te nisu svi županijski vijećnici bili suglasni oko kupovine, prvenstveno zbog financijske opravdanosti investicije, župan Ivica Lukanović i dalje iznosi stav da se radi o prilici koja se ne pojavljuje često.

– Govorimo o velikom objektu u samom centru Rijeke, na lokaciji koja se već profilirala kao novo kulturno i kreativno središte grada. Takvih prostora više praktički nema. Istovremeno, umjetničke škole već godinama rade u uvjetima koji nisu primjereni njihovim potrebama.

Posebno je to vidljivo kod Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Da smo danas odustali od ove prilike, vrlo je moguće da bismo za nekoliko godina ponovno razgovarali o istom problemu, ali bez kvalitetnog rješenja na stolu, uvjeren je župan.

Razvojna prilika

Potpisivanjem ugovora s PIK-om Županija postaje vlasnikom nekretnine površine 4.180 četvornih metara s pripadajućim dvorištem, od tisuću četvornih metara.

Unutar kompleksa smještena je bivša upravna zgrada s dvije etaže i 300 četvornih metara po svakoj etaži, a opremljena je svom infrastrukturom, od interneta, grijanja i hlađenja.

Unutar kompleksa nalazi se i dvorište površine tisuću četvornih metara / Foto Nikola Blagojević

S druge strane nalazi se zgrada proizvodnje koja ima tri etaže, a svaka ima tisuću četvornih metara. Budući suvremeni edukacijski centar trenutno je u visokom roh-bau stanju, a komentirajući cijenu po kojoj je Županija kupila taj prostor i koja je također izazvala brojne reakcije, Lukanović iznosi mišljenje da se u dijelu javne rasprave previše politizira, a premalo govori o činjenicama i o stvarnim parametrima ove kupnje.

– Primorsko-goranska županija kupila je objekt po cijeni od svega 860 eura po četvornom metru, što je za nekretninu takve veličine, kvalitete i položaja u samom centru Rijeke vrlo prihvatljiva cijena.

Uostalom, imamo dvije procjene vrijednosti izrađene od strane ovlaštenih procjenitelja i potvrdu gradskog i županijskog povjerenstva koje su utvrdile vrijednost nekretnina.

Važno je razumjeti da ne kupujemo običan poslovni prostor. Kupujemo jedinstvenu lokaciju koja nam omogućava da trajno riješimo pitanje smještaja umjetničkih škola i stvorimo novi obrazovno-kulturni centar grada.

Da danas krećemo graditi objekt slične veličine od početka i pritom osigurati jednako atraktivnu gradsku lokaciju, troškovi bi bili višestruko veći. Zato smatram da nismo kupili skupu nekretninu, nego iskoristili vrlo dobru razvojnu priliku, kaže Lukanović.

Procjena troškova

U ovom trenutku, dodaje, teško je procijeniti koliko će cijeli projekt u konačnici koštati, a u najgrubljim procjenama moglo bi se raditi o 12 milijuna eura. Do tog se iznosa, kaže, dolazi ako se uzme u obzir koliko košta izgradnja potpuno nove školske zgrade, a trenutno se radi o 2.500 eura po četvornom metru.

Točan iznos znat će se nakon izrade projektne dokumentacije, a očekuje se da će se u financiranje projekta uključiti i resorno ministarstvo.

Dodajući da je trenutačno je u tijeku realizacija potpisanog kupoprodajnog ugovora, župan najavljuje ulazak u drugu fazu razvoja projekta, koja podrazumijeva pripremu razrade programskog i arhitektonskog koncepta koji će biti temelj za izradu cjelovite projektne dokumentacije nove škole.

Ivica Lukanović / Foto Ana Križanec

– U narednih nekoliko tjedana otvorit ćemo i temu potrebnih izmjena Urbanističkog plana uređenja u suradnji s Gradom Rijekom. Nakon toga slijedi projektiranje, a u proračunu Primorsko-goranske županije za 2027. godinu planiramo osigurati sredstva za izradu idejnog i glavnog projekta i predati dokumentaciju na ishodovanje potrebnih dozvola.

Drugim riječima, više ne govorimo o ideji. Govorimo o projektu koji je ušao u fazu realizacije. Vjerujem da će se za nekoliko godina pokazati kako smo ovom odlukom trajno riješili pitanje prostora umjetničkih škola i stvorili jedan od najvažnijih obrazovno-kulturnih projekata u Rijeci u posljednjih nekoliko desetljeća.

Umjetničke škole dobit će uvjete kakve zaslužuju, a Rijeka novi sadržaj koji će dodatno ojačati identitet Art-kvarta kao središta obrazovanja, kulture i kreativnosti, zaključuje župan.

Župan: Model koji se odavno primjenjuje u svijetu

U javnosti su se mogli čuti i stavovi da takav projekt može pričekati neku bolju priliku, međutim župan je mišljenja da vremena za čekanje više nema.

– Tko god je obišao postojeće prostore umjetničkih škola, zna o čemu govorim. Učenici i profesori godinama postižu vrhunske rezultate unatoč uvjetima koji su daleko od idealnih.

Posebno kada govorimo o Školi za primijenjenu umjetnost. Ne možemo stalno govoriti koliko su nam važni obrazovanje, kultura i mladi ljudi, a istovremeno odgađati rješavanje problema koji su prisutni godinama.

Ponekad je odgovornost javne vlasti upravo u tome da prepozna pravi trenutak i donese odluku. Svjetska praksa kaže da su upravo ovakvi objekti idealni za prenamjenu u obrazovne i kulturne sadržaje.

To nije nikakav eksperiment, nego model koji se desetljećima primjenjuje diljem Europe i u svim razvijenijim zemljama na svijetu. Postoje deseci uspješnih primjera gdje su bivše poslovne, administrativne ili industrijske zgrade pretvorene u škole, sveučilišne kampuse, muzeje, kulturne centre i prostore kreativnih industrija.

Takve prenamjene danas predstavljaju standard suvremenog urbanog razvoja. Art-kvart pruža mogućnost da umjetničke škole postanu dio živog kulturnog okruženja.

Učenici neće dobiti samo nove učionice, nego će svakodnevno biti povezani s kulturnim institucijama, izložbama, događanjima i kreativnim sadržajima koji se ondje razvijaju, navodi Lukanović.