Očuvanje šumske koke

Djelatnici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit provode monitoring lještarke gluhe

Dorotea Prpić

Foto Nacionalni park Sjeverni Velebit

Foto Nacionalni park Sjeverni Velebit

Ovim monitoringom, odnosno sustavnim prikupljanjem podataka znat će s više o brojnosti, rasprostranjenosti, gniježđenju i kretanju lještarke gluhe u Nacionalom parku Sjeverni Velebit sve u cilju njena očuvanja



SENJ Djelatnici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit provode monitoring lještarke gluhe kako bi pratili stanje i trend populacije te pridonijeli njezinu očuvanju.  


Lještarka gluha (Bonasa bonasia)  je šumska koka teška svega 350–450 grama. Nastanjuje rubove gustih šuma i šumske proplanke, gdje u proljeće podiže mlade. Teritorijalna je i monogamna vrsta, a njezino očuvanje ovisi o očuvanju kvalitetnih šumskih staništa i kontinuiranom praćenju populacije. Narodni naziv “gluha” dobile su isključivo zbog pripadnosti istoj obitelji s krupnijim rođakom   tetrijebom gluhanom, odnosno to je najmanja europska šumska koka iz potporodice tetrijeba. Ova strogo zaštićena i autohtona vrsta u Hrvatskoj naseljava gorska područja, a njezine najstabilnije populacije nalaze se upravo u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i Nacionalnom parku Plitvička jezera. 


Ovim monitoringom, odnosno sustavnim prikupljanjem podataka znat će s više o brojnosti, rasprostranjenosti, gniježđenju i kretanju lještarke gluhe u Nacionalom parku Sjeverni Velebit sve u cilju njena očuvanja.