Hrvatska je jedna od zemalja s najvećom bioraznolikošću u Europi, s gotovo 40.000 poznatih vrsta i podvrsta, međutim nisu sve vrste u povoljnom stanju, upozorilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u povodu Svjetskog dana životinja.

“Hrvatska je, zahvaljujući geografskom položaju te velikoj raznolikosti kopnenih, slatkovodnih, podzemnih, obalnih i morskih staništa, jedna od zemalja s najvećom bioraznolikošću u Europi.

Poznato je gotovo 40.000 vrsta i podvrsta, a pretpostavlja se da je njihov stvarni broj znatno veći”, rekli su Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Oko tri posto poznatih vrsta čine endemi, odnosno vrste ograničene geografske rasprostranjenosti. Posebno se bogatstvom i endemizmom ističe područje dinarskog krša, uključujući podzemna i slatkovodna staništa, dodaju.

Upozorili su, međutim, kako velika bioraznolikost ne znači da su sve vrste i njihove populacije u povoljnom stanju.

Među glavnim pritiscima na populacije divljih životinja i njihova staništa su gubitak, degradacija i fragmentacija staništa, promjene u korištenju prostora i voda, onečišćenje, strane i invazivne vrste, uznemiravanje te klimatske promjene.

Jedan od temeljnih stručnih alata za praćenje ugroženosti vrsta je Crveni popis Republike Hrvatske, koji vodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva te sadrži procjene rizika od izumiranja vrsta izrađene prema međunarodno prihvaćenim kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN). Predstavlja stručnu osnovu za određivanje prioriteta i planiranje mjera očuvanja.

Vrste se, ovisno o rezultatima procjene, svrstavaju u odgovarajuće kategorije ugroženosti. Sama činjenica da je neka vrsta procijenjena i nalazi se na Crvenom popisu ne znači nužno da je ugrožena, stupanj njezine ugroženosti određuje kategorija u koju je svrstana.

Velik broj životinjskih vrsta sa statusom strogo zaštićene vrste

Velik broj životinjskih vrsta u Hrvatskoj ima status strogo zaštićene vrste – 287 vrsta ptica, 96 vrsta riba, 60 vrsta sisavaca te sve ostale vrste kitova i šišmiša koje se prirodno pojave na teritoriju Hrvatske. Također, 33 vrste gmazova, 13 vrsta vodozemaca, 254 vrste kukaca, 40 vrsta paučnjaka, 102 vrste rakova i 160 vrsta puževa, kao i vrste iz drugih skupina životinja.

Status strogo zaštićene vrste predstavlja pravnu kategoriju zaštite te ga treba razlikovati od kategorije ugroženosti utvrđene procjenom za Crveni popis, napominju u Zavodu.

Ističu kako je jedan od najvažnijih alata za očuvanje prirode u Hrvatskoj Natura 2000, ekološka mreža Europske unije sastavljena od područja važnih za očuvanje prirodnih stanišnih tipova i staništa divljih vrsta od interesa za EU.

Među ciljnim životinjskim vrstama na područjima Natura 2000 u Hrvatskoj su sivi vuk i euroazijski ris, brojne vrste ptica i šišmiša te različite vrste vodozemaca, gmazova, kukaca i slatkovodnih riba.

Cilj mreže Natura 2000 je očuvati ili, kada je potrebno, ponovno uspostaviti povoljno stanje očuvanosti ciljnih vrsta i prirodnih stanišnih tipova, što uključuje očuvanje njihovih staništa i prirodnih procesa o kojima ovise, uključujući mjesta razmnožavanja, hranjenja i skloništa te povezanost prostora potrebnu za kretanje i povezivanje populacija.

Natura 2000 ne podrazumijeva automatsku zabranu ljudskih aktivnosti. Cilj je omogućiti korištenje prostora na način koji je usklađen s dugoročnim očuvanjem ciljnih vrsta i stanišnih tipova, poručuju u Ministarstvu.

Svjetski dan životinja ove godine s temom: “Pogledajmo svijet njihovim očima”

Svjetski dan životinja obilježava se 4. listopada s ciljem podizanja svijesti o položaju životinja te unaprjeđenja njihove zaštite i dobrobiti diljem svijeta.

Ideju o tom danu pokrenuo je Heinrich Zimmermann, novinar, pisac i aktivist za zaštitu životinja. Prvo obilježavanje organizirao je 24. ožujka 1925. u Berlinu. Na Međunarodnom kongresu organizacija za zaštitu životinja u Firenci 1931. prihvaćen je njegov prijedlog da se Dan životinja obilježava 4. listopada, na blagdan sv. Franje Asiškoga, koji se tradicionalno smatra zaštitnikom životinja i prirode.

Ovogodišnja tema “Pogledajmo svijet njihovim očima” upozorava na posljedice klimatskih promjena, promjena u korištenju prostora i drugih ljudskih aktivnosti na životinje, njihova staništa i prirodne procese o kojima ovise. Poziva se na sagledavanje posljedica koje naše odluke o prostoru, vodama i drugim prirodnim resursima mogu imati za druge vrste s kojima dijelimo planet.

“Pogledati svijet njihovim očima znači prepoznati da očuvanjem prostora potrebnog životinjama za život istodobno čuvamo bioraznolikost i funkcionalne ekosustave o kojima ovisi i čovjek”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.