Upotreba alata umjetne inteligencije, njega kože kod djevojčica, prekomjerno vježbanje i opsjednutost teretanom, sigurnost u online okruženju i upotreba preparata poput GLP1 lijekova – samo su neke od tema koje je urednica i voditeljica skupine za kurikulum Zdravstvenog odgoja i obrazovanja, Eli Pijaca Plavšić, predložila za nadopunu tog programa. Naime, ovog tjedna održan je prvi sastanak radne skupine nakon što je Grad Rijeka pristupio reviziji i nadopuni kurikuluma ove izvannastavne aktivnosti namijenjene učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole.

Gotovo u prosincu

Navodeći kako je samoinicijativno inicirala nadopunu postojećeg kurikuluma nakon dvije godine provedbe u riječkim školama, Pijaca Plavšić kaže da se u srpnju obratila Gradu i gradonačelnici Ivi Rinčić, a jedan od razloga nadopune je i evaluacija pilot-programa koja je prezentirana u rujnu prošle godine. Poticaj je, dodaje bilo i trenutno iskustvo rada u Povjerenstvu za izradu kurikuluma Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u Gradu Zagrebu gdje je uvidjela kako postoji niz aktualnih tema u posljednjih nekoliko godina, odnosno od 2023. kada je završen rad na dokumentu, kojima bi svakako bilo dobro nadopuniti i riječki kurikulum.

– Revizija i nadopuna kurikuluma je dobra praksa kurikulumskog razvoja jer se kurikulum u stručnoj literaturi shvaća kao živi, otvoreni dokument koji je potrebno redovito preispitivati u svjetlu novih spoznaja, evaluacijskih nalaza i promjena u životu djece i mladih, kako bi ostao relevantan i djelotvoran te kako bismo osigurali da prati aktualne društvene i zdravstvene izazove, a ne da zaostaje za njima. S tim u vezi, jedne od ključnih tema kojima je trenutni kurikulum potrebno nadopuniti jesu zdravstvena i mentalnozdravstvena pismenost u kontekstu razvoja i širenja alata umjetna inteligencije i na to ćemo svakako staviti fokus. U međuvremenu smo kao Povjerenstvo upoznati i s mišljenjem pravobraniteljice za djecu o kurikulumu pa ćemo svakako i to mišljenje uzeti u obzir u budućim nadopunama kurikuluma. Ovaj tjedan održali smo prvi sastanak stručne radne skupine koja je upravo imenovana. Većina članova prethodne radne skupine nastavlja raditi, a jako nam je drago što se našoj radnoj skupini priključila i prof. dr. Sanja Smojver Ažić s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Na prvom sastanku dogovorili smo obim posla i proces rada, sljedeće korake te kako ćemo nadopunu kurikuluma isporučiti naručitelju do sredine prosinca ove godine. Članovi radne skupine analizirat će nove spoznaje i dokumente u tematskom području na kojem su radili te predložiti nove ishode i nove tematske cjeline sukladno istraženom. Također, u planu imamo predložiti i neke preporuke gradskoj upravi za daljnji razvoj programa, a to će svakako uključivati i izradu priručnika za nastavnike, objašnjava urednica programa.

Uvjetovanje Mosta

Mišljenje pravobraniteljice za djecu, koje spominje Pijaca Plavšić, riječkoj je gradonačelnici stiglo u srpnju i to nakon što ga je u ožujku sama zatražila, potaknuta gradskom vijećnicom Mosta Petrom Mandić, koja se tada razišla s gradonačelnicom oko kurikuluma Zdravstvenog odgoja iznijevši niz prigovora koji su se prvenstveno ticali kaznenog zakona i odgovornosti o spolnim odnosima maloljetnika, a to je istovremeno uvjetovala i raskidom tadašnje suradnje Mosta s koalicijom koja podržava gradonačelnicu u Gradskom vijeću ako se ne izmijene, po njenom mišljenju, sporni elementi kurikuluma. Sada, kada je pokrenut postupak nadopune i revizije programa, Mandić je najavila ponovnu podršku riječkoj gradonačelnici Ivi Rinčić, međutim, sudeći prema stavovima radne skupine, iz postojećeg kurikuluma neće se ništa izbacivati, već se samo nadograđivati.

– Kao radna skupina nikada nismo dobili bilo kakve službene komentare neke političke stranke, a za sada smo raspravljali o nadopunama tematskog područja Zdravlje i Mentalno zdravlje, primarno vezano uz alate umjetne inteligencije. Što se tiče novih ishoda učenja u ostala dva područja, odnosno Prevenciji ovisnosti i rizičnih ponašanja te područja Spolnog i reproduktivnog zdravlja, za sada nismo ništa definirali, no nakon analize koju tematske skupine tek trebaju napraviti, sigurno će i tu biti nadopuna jer to i je posao svake tematske skupine, da nakon analize dokumenta, evaluacije pilot-programa i mišljenja pravobraniteljice za djecu, da prijedlog novih tematskih područja i vezanih ishoda učenja. Želim naglasiti da je rad naše stručne radne skupine od početka obilježen samostalnošću i povjerenjem u našu stručnost, kako od prethodne gradske vlasti, tako i od ove i uvijek smo imali autonomiju u radu, što smatram uistinu primjerom dobre prakse u izradi i provedbi bilo kojeg programa ili inicijative, napominje Pijaca Plavšić.