MORAVICE – Jedno veliko kiitos (hvala!) ono je što se mora nakon današnjeg druženja u Gradskoj knjižnici »Ivan Goran Kovačić« u Vrbovskom uputiti Veleposlanstvu Republike Finske u Republici Hrvatskoj, Regionalnoj razvojnoj agenciji Primorsko-goranske županije, spomenutoj Gradskoj knjižnici i Gradu Vrbovskom.

To na finskom jeziku izrečeno hvala vezano je, uz danas vrlo uspješno održan Europski dan jezika, odnosno obilježavanja 35 godina promicanja jezične raznolikosti Europe.

Naime, dugogodišnja uspješna suradnja Regionalne razvojne agencije PGŽ-a s veleposlanstvom Finske dovela je i do gostovanja predstavnika te daleke i lijepe skandinavske zemlje u Vrbovskom, a iz njihove se prezentacije dalo saznati bezbroj zanimljivosti.

Primjerice, Finska ima više od 150.000 jezera, na tek nešto manje od 6 milijuna stanovnika imaju 3,3 milijuna sauna, skijaško trčanje obavezan je školski predmet i svaki srednjoškolac u tijeku školske godine mora istrčati 250 kilometara, nacionalne životinje su medvjed i labud, Finska je domovina Djeda Mraza (Jolupukki je na finskom Djed Mraz), a u Finskoj je za Badnjak običaj da baš u svako kućanstvo s djecom dolazi Djed Mraz i pozdravlja djecu pa od tog običaja mnogi mladi Finci tih dana, maskirajući se u Jolupukkija, zarade lijepe novce…

Mumini i ostala ekipa

Sve to, ali i puno toga drugog iznimno zanimljivog punoj dvorani vrbovšćanske knjižnice ponudila je kroz svoje sjano predavanje Laura Stojić, Finkinja koja radi u Veleposlanstvu Republike Finske u Zagrebu, odlično je naučila hrvatski, a svoju ljubav prema kulturi, tradiciji i jeziku njezina dva naroda prenosi na iznimno dojmljiv i drag način.

Danica Ištvanić (lijevo) i Laura Stojić predstavile su Finsku

Tako je uvodni dio njezinog obraćanja bio radioničkog tipa i tu se moglo kroz zabavu naučiti niz zanimljivosti o finskom jeziku koji na prvi pogled djeluje potpuno nerazumljivo, ali nije baš tako!

Nakon toga Stojić je pobliže nazočne upoznavala s djelom i životom Tove Jansson, finske književnice koja je stvorila priče o Muminima, izmišljenim likovima koji promoviraju toleranciju, prijateljstvo, različitost i zajedništvo te, iako su rađeni i najviše ih vole djeca, itekako su za čitanje dobri i kod onih koji traže zahtjevnije sadržaje, simboliku i značenja.

Uz Mumine koji su ne samo finski, već i europski kulturni fenomen, u drugom dijelu prezentacije saznati se moglo i puno toga o suvremenoj Finskoj i njenom doprinosu Europi na različitim područjima pa su tako, primjerice, spomenuti filmovi u rasponu od aktualnog akcijskog hita Sisu do rada čuvenog filmaša Akija Kaurismäkija, spomenuti su rock bandovi Nightwish, Apocalypto i HIM, briljantni vozači formule kakvi su bili Keke Rosberg, Mika Häkkinen i Kimi Räikkönen, čarobni skijaši letači Matti Nykännen, Jane Ahonen i Toni Nieminen, sjajni književni radovi autorica kao što su Iida Turpinen, Tina Harnesk, Nina Waha, Sofi Oksanen, Marta Kaukonen… a druženje je kraju privedeno donacijom knjiga koje je Veleposlanstvo Finske darovalo knjižnci u Vrbovskom, odnosno podjelom promotivih materijala Europa direct centra o čijem je radu i mogućnostima putovanja Europom nazočnih dvadesetak srednjoškolaca obavijestio Srđan Kerečević, djelatnik Regionalne razvojne agencije PGŽ-a.

Zajednički snimak srednjoškolaca i gostiju iz Finske

Finska kao uzor

No, da je Finska drag gost i da u mnogočemu može Hrvatskoj predstavljati uzor bilo je jasno već nakon pozdravnih riječi domaćina. Tako je Vedran Kružić, direktor Regionalne razvojne agencija Primorsko-goranske županije, istaknuo kako su prije nekoliko godina shvatili kako se zbog niza povijesnih sličnosti Finske i Hrvatske od Finske može puno naučiti.

– Finska je malo veća zemlja od Hrvatske i ima oko šest milijuna stanovnika, a u nizu stvari u Europi je na prvom mjestu ili u samom vrhu. Oni imaju jedan od ponajboljih obrazovnih sustava u Europi, u Finskoj se puno više čita no u Europi, digitalno su među najrazvijenijima u Europi i svijetu, po inovacijama su uz Dansku već dugo broj jedan u EU-u, Nokia je finska kompanija…

Dakle, u vrhu su, a nisu veliki. Što onda treba nego – učiti od njih, zaključio je Kružić posebno istaknuvši kvalitetu rada Laure Stojić na povezivanju Finske i Hrvatske.

Laura Stojić i ravnateljica knjižnice Gordana Vučinić

U ime domaćina prva se nazočnima obratila Gordana Vučinić, ravnateljica Gradske knjižnice Ivana Gorana Kovačića, zahvalivši na časti da ova knjižnica bude domaćin ovog skupa Europskog dana jezika.

– Jezici nisu samo sredstvo komunikacije, već i način na koji otvaramo vrata novim kulturama i boljem upoznavanju drugih ljudi, rekla je Gordana Vučinić.

Pozdravne riječi gradonačelnika Mufića pokazale su kako je dobro upoznat s temom te kako i on Finsku smatra zemljom od koje se može puno naučiti.

– Finska je godinama bila siromašna i imala puno problema, a danas je jedna od najrazvijenijih EU država i to sve zahvaljujući velikoj ljubavi prema svojoj domovini i marljivosti.

Takve zemlje, siguran sam, treba slijediti jer i mi kao članica EU-a želimo osigurati bolji i ekonomski i socijalni status i sveukupni napredak naše države. Finska ima na 5,6 milijuna stanovnika 1.500 knjižnica, što je jedna knjižnica na 3.800 stanovnika.

Vi danas nama darujete knjige i u tom je činu puno simbolike jer su baš knjige, promišljanje i znanje dignule Finsku u svakom smislu pa to, naravno, treba slijediti, rekao je gradonačelnik Mufić.

Puna dvorana vrbovščanske Gradske knjižnice

Mala škola finskog jezika

Mali tečaj finskih riječi donio je niz zanimljivosti. Svakodnevni pozdravi u Finskoj su Hey (za znance ili nekoga koga vidite prvi put) te Moj za prijatelje. Tuuli je vjetar, ali i žensko ime, a Tuli je vatra.

Snijeg je Lumi (istodobno je i to žensko ime jer su njihova imena često vezana uz prirodu). Jarvi je jezero, Saari je otok, Metsa je šuma…, a ima niz riječi koje na hrvatskom znače jedno, a na finskom potpuno drugo. Primjerice kolo je na finskom rupa, nakit je na finskom hrenovka (!), kivi je kamen, kuka je tko…