Od tehnologije i medija do obrazovanja, financija i budućnosti rada, ovogodišnji Weekend.19 donio je neočekivane pozive i vruće teme koje već mijenjaju način na koji živimo i poslujemo.

I dok nas vrhunski storytelling uči kako pozitivnim emocijama osvojiti publiku, internetska stvarnost često ide u potpuno suprotnom smjeru. Nakon što je rage bait proglašen Oxfordovom Riječi godine za 2025., postalo je jasno da moramo otvoriti raspravu o sadržaju koji je namjerno stvoren kako bi izazvao bijes, povećao angažman i nahranio proždrljive algoritme.

Gdje je zapravo granica između provokacije, manipulacije i uspješne content strategije i možemo li uopće pobijediti algoritam bez izazivanja negativnih emocija?

Mali trag do velike afere

Upravo su o tome razgovarali Maja Vučić, Mojmira Pastorčić i Krešimir Macan, pokrenuvši žustru debatu o algoritamskom angažmanu.

Mojmira Pastorčić / Mario Pavlović

„Nije svaki sadržaj koji izaziva bijes rage bait. Pravo novinarstvo izaziva emocije“, istaknula je Mojmira Pastorčić, naglasivši da publika ne traži nužno samo negativan sadržaj te da se protiv lošeg sadržaja itekako može boriti – onim dobrim.

Iako svaka velika afera započinje tek malim, često skrivenim tragom, poput neobične brojke, javnog natječaja ili anonimne dojave, put do njezina raskrinkavanja zahtijeva neumornu znatiželju i beskompromisan rad.

Kako ističe višestruko nagrađivani istraživački novinar Ivan Pandžić, ključ je u volji da se istraži vlastito neznanje i zaštiti javni interes. No, taj početni detektivski rad na terenu tek je temelj na kojem se gradi cjelokupno novinarstvo.

Ivan Pandžić / Foto Matija Škalić

Dok neki novinari istražuju skrivene tragove i afere, postoje i oni koji desetljećima bilježe najdublje ožiljke čovječanstva.

Boštjan Videmšek više od 25 godina izvještava s najvećih svjetskih bojišta, a u razgovoru s Tomislavom Krasnecom proširio je definiciju rata: „Rat nije samo fizički rat, rat je i Nepal prije 20 godina, svaka posljedica kolektivnog i individualnog ponašanja ljudi koje je destruktivno, rat je svaka masovna grobnica, ljudska ili životinjska.

Boštjan Videmšek / Foto Matija Škalić

Na kraju dana, klimatske promjene su dodana vrijednost koju dobiva jam session 3. svjetskog rata jer tu više nema mogućnosti za našu reakciju.“

Publiku ne treba podcjenjivati

Upravo se na širu ulogu i odgovornost medija u ovim izazovnim vremenima nadovezao panel na kojem su poznate urednice i novinarke Damira Gregoret, Tihana Tomičić i Martina Bolšec Oblak uz moderiranje Dražena Klarića, raspravljale o izazovima suvremenog izvještavanja.

Kroz prizmu društvenih mreža i umjetne inteligencije, one su naglasile ono najvažnije – u utrci za brzinom objave, točnost, provjera informacija i samokritičnost medija nikada ne smiju izgubiti svoju prednost.

“Publiku ne treba podcjenjivati. Borba za clickbaitovima ipak više ne donosi rezultat. Ljudi su se već zasiti clickbaitova i ti sadržaji, srećom više ne prolaze dobro”, rekla je Gregoret.

Damira Gregoret

Raspravljalo se i o tome zašto je izgubljeno povjerenje uz novinare, koje se u komentarima naziva “dnovinarima”.

“Izgubila sam puno prijatelja, jer postoji puno ljudi koji više ne vjeruju službenim informacijama u onome što nazivaju mainstream medijima, nego nas nazivaju dnovinarima.

Riječ je o ljudima koji više ne vjeruju ničemu, misle da su u pravu, a ne idu za time da smo mi ipak stručni u tom poslu, kakvim god da nas smatraju”, rekla je Tihana Tomičić.

Tihana Tomičić

Zaključak rasprave bio je da borba za novinarstvo nije izgubljena jer još uvijek jedino mediji mogu vjerodostojno interpretirati informacije.

I dok mediji kroz provjeru činjenica štite javni interes, u svijetu suvremenog biznisa točni i brzi podaci postali su temelj globalnih proizvoda.

Kako izgleda put od praćenja sportskih rezultata do digitalnog diva i kako se podaci pretvaraju u iskustvo koje svakodnevno koriste milijuni, posjetiteljima je otkrio Ivan Bešlić, glavni direktor za strategiju i suosnivač tvrtke Sofascore: “U Sofascoreu smo na vrijeme prepoznali potencijal umjetne inteligencije i važnost aktualnih podataka. Upravo tu vidimo svoju priliku, jer imamo podatke koji su svježi, relevantni i pouzdani.”