Iva Rinčić / Foto Ana Križanec
Nova je vlast na dobrom putu da kompromitira sve ono što je obećala budući da veće cijene nisu rezultirale kvalitetnijom komunalnom uslugom
Odmah nakon što su završeni lokalni izbori u svibnju 2025., gradonačelnica Iva Rinčić i njezini zamjenici Vedran Vivoda i Aleksandar-Saša Milaković poslali su poruku građanima da je prioritet svih prioriteta reorganizacija komunalnog sustava. Što je bilo logično budući da je je prijašnja SDP-ova gradska vlast najvećim dijelom upravo zbog komunalnog nereda i kažnjena. Da bi dokazali da misle ozbiljno, Rinčić, Vivoda i Milaković raspisali su natječaje za sve direktore komunalnih poduzeća, osim Energa. Prije toga zahvalili su na suradnji Željku Smojveru i Robertu Mrvčiću. Prvi je neuspješno vodio Rijeka plus, a drugi je pao zbog kaosa koji je nastao na podjeli besplatnih karata Autotroleja. Što je bilo prvo realizirano obećanje. Ipak je dio vladajuće koalicije i HSU. Pa je angažirana headhunting agencija kako bi se otklonila bilo kakva pristranost ili nepotističke tendencije. Pristiglo je stotinjak prijava, a gradonačelnica je bila uvjerena da su izabrani najbolji od najboljih. Posao direktora Rijeka plusa dobio je i Vlado Mezak koji je bio vrlo aktivan u kampanji Ive Rinčić. No, dobro. Napravljena je i analiza koja je trebala dati smjernice kako osuvremeniti komunalni sustav. Prezentirana je gradskim vijećnicima i sve je trebalo biti spremno za pokret u bolju komunalnu budućnost. Na zgražanje građana, krenulo se i s enormnim poskupljenjem odvoza otpada i vodnih usluga. Trebalo je i to odraditi za čisti start, a pametno je da je odrađeno na početku mandata.
A onda je počelo izlaziti na vidjelo da se dio novih direktora vodi poslovne politike po načelu što dijete zna što je 100 eura. Najbolje to ilustrira angažiranje vanjskih agencija. Najprije u Čistoći za potrebe kriznog komuniciranja u slučaju štrajka koji se nije dogodio. Zahvaljujući upornosti vijećnice Hane Paleka iz Možemo!, doznali smo da je na sličnom tragu promišljanje direktora Vlade Mezaka iz Rijeka plusa. I on je angažirao agenciju kako bi se na što kvalitetniji način prezentirao rad tvrtke kojoj je na čelu. Voljom nove vlasti kojoj se uporno držao za skute u kampanji. Kao da je Rijeka plus privatna tvrtka izložena neverama ćudljivog tržišta na kojemu se treba boriti za svakog kupca. A ne gradska tvrtka koja mora osigurati kvalitetnu uslugu i kojoj nije cilj stvaranje profita. Uglavnom, nova je vlast na dobrom putu da kompromitira sve ono što je obećala budući da veće cijene nisu rezultirale kvalitetnijom komunalnom uslugom. A uz to novac građana iz tih tvrtki curi na potpuno nepotrebne troškove.
U sjeni komunalnog bahaćenja ostalo je ono što se događalo u vezi s osnivanjem Zavoda za prostorno uređenje. Što je jedno od najbitnijih obećanja iz kampanje Ive Rinčić. Cijeli taj posao kompromitirali su događaji oko Upravnog vijeća Zavoda. Najprije je zbog natječaja za ravnateljicu ostavku u Upravnom vijeću podnio arhitekt Nenad Kocijan. Jer je ocijenio da ni jedan od kandidata nije ispunio natječajni uvjet o potrebnih pet godina rada na odgovarajućim poslovima. Pa je gradonačelnica Rinčić u Upravno vijeće imenovala Marina Račića iz Centra, stranke koja je dio vladajuće koalicije. I koji je bio kandidat na natječaju za prvog čovjeka Zavoda. Tu nije bio kraj. Ostavku je dao i predsjednik Upravnog vijeća Leo Modrčin. Obrazloženo je to njegovim osobnim razlozima. Gradonačelnicu Rijeke to nije zabrinulo kada je riječ o lošoj sreći tako važne institucije, ali zabrinulo je brojne građane.
I onda je uslijedila nova nevolja. Riječka je vlast sve nade o efikasnijoj i racionalnoj gradskoj upravi polagala u reorganizaciju. Da se u reorganizaciju krene, ruku je Ivi Rinčić dalo pet gradskih vijećnika HDZ-a u svibnju. Povećan je broj gradskih upravnih tijela s 10 na 13, a sljedeći korak bilo je raspisivanje javnog natječaja za nove pročelnike. Ovaj put nije angažirana headhunting agencija. No, nije prošlo nego nekoliko dana od objavljivanja natječaja, a dio njih je poništen i raspisat će se ponovo. Jer je gradska vlast shvatila da bi trebalo navesti uvjet poznavanja engleskog jezika za sve pročelnike, a ne za samo dio njih. S tim da je u pojedinim slučajevima trebalo navesti da kandidati mogu imati i neke druge fakultete od onih koji su javno objavljeni. Rezultate natječaja tek treba vidjeti, ali ako se zbroji sve navedeno, ne treba biti pretjerani optimist.