Stotinu godina nakon rođenja Andrzeja Wajde, Art-kino retrospektivom posvećenom jednom od ključnih autora poljske, ali i europske te svjetske kinematografije daje hommage redatelju čiji su filmovi desetljećima bili prostorom u kojem se društvo suočava s vlastitom poviješću.

Retrospektiva Film zvani Andrzej Wajda otvara se u Art-kinu u petak, 25. rujna s početkom u 19 sati, uvodnim razgovorom u kojem sudjeluju leksikograf i filmolog Tomislav Šakić, polonist i prevoditelj Adrian Cvitanović te filmski i književni kritičar Saša Stanić, a nakon razgovora slijedi projekcija filma Kanal (1957.).

Od ratne trilogije Pokoljenje (1955.), Kanal i Pepeo i dijamant (1958.), kojom se etablirao kao jedan od predvodnika tzv. poljske filmske škole, pa sve do kasnijih filmova, Wajda se iznova vraćao čovjeku uhvaćenom u procijepu između osobnog izbora i velikih povijesnih sila.

Upravo je u toj napetosti sadržana jedna od temeljnih značajki njegova opusa. Wajda je snimao o ratu, političkim podjelama, ideologiji i društvenim promjenama, ali istodobno i o ljubavi, ambiciji, umjetnosti, mladosti i potrebi pojedinca da pronađe vlastiti put.

Njegovi filmovi pritom nisu tek ilustrirali povijest već su je pokušavali preispitati, otvarajući pitanja koja su u trenutku nastanka bila politički osjetljiva ili društveno nepoželjna.

Već Kanal, film o posljednjim danima Varšavskog ustanka, pokazuje Wajdinu sposobnost da kroz izrazito konkretnu ratnu situaciju progovori o iskustvu bezizlaznosti, ali i o kolektivnom pamćenju.

Film je, nakon početno negativnih reakcija poljske kritike, međunarodno afirmiran na festivalu u Cannesu, gdje je osvojio Specijalnu nagradu žirija.

Pepeo i dijamant godinu poslije dodatno je učvrstio Wajdin status međunarodno relevantnog autora, a njegov protagonist Maciek postao je jedna od ikoničkih figura poljskog filma.

S druge pak strane, u Nevinim čarobnjacima (1960.) Wajda se okrenuo suvremenoj mladosti i atmosferi tadašnje Varšave, stvarajući film koji se približava europskom filmskom modernizmu i novom valu.

U Obećanoj zemlji (1975.), adaptaciji romana nobelovca Władysława Reymonta, kroz priču o industrijalizaciji i ambiciji prikazuje brutalnu logiku društva u kojem ekonomski interes postaje pokretačka sila.

Posebno mjesto u Wajdinu opusu zauzimaju Čovjek od mramora (1977.) i Čovjek od željeza (1981.), filmovi koji su izravno ušli u dijalog s političkom stvarnošću svojega vremena.

U prvome mlada redateljica pokušava rekonstruirati život radnika-heroja čija je sudbina uklonjena iz službene slike stvarnosti, suprotstavljajući propagandne filmske materijale svjedočanstvima ljudi koji su to vrijeme živjeli.

U drugome Wajda nastavlja istu priču u trenutku kada štrajk u gdanjskom brodogradilištu i nastanak sindikata Solidarnost postaju ključni događaji poljskog društva.

Time Wajdin film postaje i svojevrsni medij kolektivnog sjećanja: mjesto na kojem se susreću službena i osobna povijest, dokument i fikcija, pojedinac i društvo.

Njegova angažiranost pritom nije bila tek politička gesta, nego i promišljanje same mogućnosti da film proizvede drugačiju sliku stvarnosti.

Za svoj je rad Wajda dobio nagrade na najvažnijim svjetskim festivalima, nagradu za životno djelo Europske filmske akademije, a 2000. godine i počasnog Oscara. Istodobno je djelovao kao producent i pedagog (Wajda je autor i svojevremeno vrlo utjecajne knjige Film zvani želja, posvećene mladim redateljima što rade svoje prve filmske korake, prema kojoj je Art-kino i nazvalo ovu retrospektivu), a početkom novog tisućljeća osnovao je i Wajda School, čime je svoje iskustvo prenio novim generacijama filmskih autora.

Nakon otvorenja retrospektive u Art-kinu i projekcije filma Kanal, do kraja listopada s početkom u 18 sati, na programu su i ranije spomenuti naslovi: Pepeo i dijamant (2. listopada), Nevini čarobnjaci (9. listopada), Obećana zemlja (16. listopada), Čovjek od mramora (23. listopada) i Čovjek od željeza (30. listopada).

Retrospektiva se održava u suradnji s poljskim studijem Wytwórnia Filmów Dokumentalnych i Fabularnych (WFDiF) i Veleposlanstvom Republike Poljske u Republici Hrvatskoj.

Ulaz na uvodni razgovor slobodan je za sve posjetitelje. Ulaznice za filmski program su u prodaji, a dostupne su na blagajni Art-kina koja se otvara sat vremena prije početka prve projekcije u danu i putem stranice CoreEvent.

Više ovdje.