METEOROLOGIJA – JUGO

Ljeti jugo rijetko traje duže od tri dana, dok se zimi može protegnuti i na devet dana. Evo još malo zanimljivosti

Boris Bulić

Jugo puše iz pravca jugoistoka, no lokalno i od ESE do SSE. Uvijek mu prethodi tišina kojoj je karakterističan maglovit i mutan horizont. Nerijetko su mu predznak i dugotrajne plime koje ne padaju...



Za razliku od bure, jugo kojeg ponegdje zovu i dovnjak, je ‘mutan’ i ‘težak’ vjetar.


Sa sobom donosi pozitivne aeroione koji kod ljudi izazivaju malaksalost i bezvoljnost, a kod izraženih meteopata glavobolju i sumračna raspoloženja.


Za njega se ne kaže da puše nego da valja ili pumpa. To je izrazito snažan vjetar često olujne jačine.





Naš narod ga još zove i šilok, šilocina, što dolazi iz talijanskog scilocco, scirocco, no korijen vuče iz arapske riječi iz Magreba šaluk-šuluk-šuruk.


Najčešći uzrok na našem moru mu je Genovska ciklona koja dolazi iz pravca srednje Evrope. Premda je zrak koji ciklona dovlači u početku suh, prelaskom preko Sredozemlja obilato se navlaži, pa u naše krajeve donosi oborine.


Puše iz pravca SE, no lokalno i od ESE do SSE. Prethodi mu tišina kojoj je karakterističan maglovit i mutan horizont.



Nerijetko su mu predznak i dugotrajne plime koje ne padaju.


Temperatura i vlaga rastu, a tlak zraka pada.


Naoblaka, često praćena grmljavinom raste, a zrak postaje sparan i težak. Nikad ne počinje naglo, već nastupa postepeno, a zbog položaja naše obale i planinskih masiva, taj vjetar postepeno dobija na snazi.


Nakon 24 do 36 sati postiže uobičajenu, a treći dan i olujnu jačinu.


Kako jača često skreće na S i SW (garbin), više nego na E i NE (bura) i to posebice u jesen i zimu.



Ljeti jugo rijetko traje duže od tri dana, no zimi se protegne i na devet dana, a uz prekide zna puhati i po tri tjedna.


Zbog duljine puta koji jugo prevaljuje na našem moru, valovi koje podigne mogu dosegnuti i desetak metara.


Posebno opasna mjesta dok puše jugo su otvoreno more, vanjski niz otoka, obala južno od Dubrovnika, oko rta Ploče, Lastovski, Pelješko-Mljetski kanal te Kvarner i Kvarnerić.


Ne bira godišnja doba, no u proljeće ćemo ga češće sresti na sjevernom, a zimi na južnom Jadranu.


Kada se dogodi da se nad zapadnom Evropom pojavi šire područje niskog tlaka, a nad jugoistočnom Evropom područje visokog tlaka, tada dolazi do anticiklonalnog juga.


Taj vjetar se u narodu naziva palac, palić, stoga što je izrazito suh i pred sobom ‘pali’, isušuje raslinje.


Od ostalih narodnih naziva srećemo još i suha južina, gnjila južina, bijelo jugo, bjelojug, bistro jugo i sl.


Dok puše anticiklonalno jugo, vrijeme je vedro ili tek slabo oblačno, u pravilu bez oborina, a ako se oborine i jave, uglavnom su kratkotrajne i slabe.


Najčešće traje dva do pet dana.