Dok Vlada produljuje subvencioniranje cijene električne energije kako bi računi za kućanstva i dio gospodarstva od listopada ostali nepromijenjeni, Hrvatska udruga poslodavaca traži dugoročnije rješenje za industriju.

HUP pozdravlja nastavak Vladinih mjera, ali upozorava da privremeno ograničavanje cijena ne može biti trajni model te da Hrvatskoj treba konkurentnija cijena električne energije za gospodarstvo.

Vlada je, naime, odlučila produljiti svoj 11. paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energije, koji će vrijediti od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. godine.

Za subvencioniranje cijene električne energije izdvaja se 126,4 milijuna eura, a cijene za kućanstva, javni i neprofitni sektor ostaju na dosadašnjoj razini.

Prema Vladinu primjeru, prosječni mjesečni račun kućanstva bez subvencije iznosio bi 58,25 eura, dok će uz potporu biti 43,33 eura.

Mjere se nastavljaju i za mikro, male i srednje poduzetnike sa šestomjesečnom potrošnjom do 250.000 kilovatsati, kojima će cijene također ostati nepromijenjene.

Upravo na takav model HUP sada nadograđuje svoj zahtjev. Poslodavci smatraju da je kratkoročna stabilnost važna, ali da gospodarstvu treba trajno konkurentnija cijena električne energije, posebno industriji kojoj trošak energije predstavlja velik dio ukupnih troškova proizvodnje.

HUP upozorava da je Hrvatska već među državama članicama Europske unije s visokim veleprodajnim cijenama električne energije, dok u pojedinim energetski intenzivnim proizvodnjama trošak struje doseže oko 30 posto proizvodnih troškova.

Cijena energije stoga izravno utječe na mogućnost hrvatskih kompanija da ulažu, povećavaju proizvodnju i konkuriraju na europskom tržištu.

Zato poslodavci od Vlade traže da, uz postojeće mjere, što prije uvede i ciljane instrumente koje omogućuje Europska unija za privremeno smanjenje cijene električne energije industriji.

Kao primjer navode Sloveniju, koja je uvela takav model, zahvaljujući kojem će njezina industrija tijekom 2026. godine, a prema sadašnjem planu i još dvije godine nakon toga, imati oko 25 posto nižu cijenu električne energije.

Iz HUP-a pritom upozoravaju da pitanje cijene struje nije samo pitanje visine računa.

– To nije samo pitanje računa za energiju. Konkurentnija cijena električne energije znači veći prostor za ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i modernizaciju proizvodnje, a time i za rast produktivnosti, poručuju iz HUP-a.

Poslodavci upozoravaju i na problem dugoročnog održavanja reguliranih cijena. Ako tržišna cijena električne energije u pojedinim satima doseže oko 200 eura po megavatsatu, dok se opskrbljivaču kroz regulirani model priznaje znatno niži trošak, razliku netko mora pokriti.

Takav model, smatraju u HUP-u, nije moguće trajno održavati bez posljedica za opskrbljivače i tržište.

– Državne intervencije mogu biti most kroz krizno razdoblje, ali ne mogu postati trajni model funkcioniranja tržišta, poručuju poslodavci.

Umjesto trajnog oslanjanja na subvencije, traže sustavno rješenje koje bi istodobno omogućilo konkurentne cijene gospodarstvu i održive uvjete za opskrbljivače.

Dugoročno rješenje, smatraju u HUP-u, treba tražiti u jačanju hrvatske energetske neovisnosti i otpornosti. To podrazumijeva veća ulaganja u obnovljive izvore energije, elektroenergetsku infrastrukturu i modernizaciju mreže, uz snažnije korištenje europskih fondova i privatnog kapitala.

Poslodavci pritom upozoravaju i na administrativne prepreke koje usporavaju realizaciju projekata obnovljivih izvora energije i privatnih ulaganja te traže ubrzavanje procedura.

Cilj, prema HUP-u, ne bi trebao biti trajno subvencioniranje cijene električne energije, već stvaranje sustava u kojem će hrvatske tvrtke imati pristupačniju i predvidiviju energiju, a konkurentnost graditi na investicijama, većoj produktivnosti i rastu plaća.