RTL je objavio rezultate redovnog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop, provedenog od 1. do 3. rujna, a rezultati mjerenja političkog rejtinga, drže, pokazuju da je veliko nezadovoljstvo zbog neriješenog opasnog otpada u Lici unijelo novu dinamiku na političkui scenu.

Pad HDZ-a i SDP-a

HDZ je i dalje najjača stranka, međutim u ovomjesečnom mjerenju rejtinga bilježe skor od 25,3%, u odnosu na 27% iz posljednjeg istraživanja u srpnju.

Ovo je ujedno i najslabiji rezultat HDZ-a, prema CRO Demoskopu, u trećem mandatu premijera Plenkovića, odnosno od travnja 2024. godine.

SDP ostaje druga najjača stranka, međutim i njima pada rejting. Sada su na 20,5%, u odnosu na 21,5% u srpnju. I ova stranka bilježi rekordno nisku izbornu podršku u tekućem mandatu.

Rast Možemo! i Mosta

Za razliku od prve dvije stranke u istraživanju, rast rejtinga bilježe Možemo! i Most. Možemo! tako i dalje drži teće mjesto, no s blagim rastom i rejtingom od 12,9%, u odnosu na srpanjskih 12,2%.

Most je pak na četvrtom mjestu s 9,5% podrške, u odnosu na 7,7% iz prethodnog mjerenja. Na petom je mjestu s 1,8 posto izbora stranka Drito bračnog para Raspudić, dok je šesti Domovinski pokret koji bilježi 1,6 posto podrške.

Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza stranaka iznad 1 posto podrške je stranke Domino (1,4 posto), a slijede Centar i Pravo i pravda (obje po 1,1 posto) te IDS i NP Sjever po 1,0 posto.

U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: HNS (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSU (obje po 0,8 posto), HSS (0,7 posto), HSLS (0,4 posto) i Fokus (0,3 posto).

Milanović i Plenković i najpozitivniji i najnegatvniji političari

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 23 posto ispitanika (u odnosu na 24,8 posto iz srpnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,6 posto (prema 16,8 posto iz prošlog mjerenja u srpnju).

Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema prethodnih 4 posto). Četvrto mjesto s izborom od 3,8 posto drži Marin Miletić (u srpnju 2,3 posto), peti je izbor Ivana Kekin s 2,9 posto (prema lsrpanjskih 3,1 posto).

Dalje slijede Dalija Orešković (2,7 posto), Nikola Grmoja (2,5 posto), Ivan Anušić (2,2 posto), Sandra Benčić (1,6 posto) i Biljana Borzan (1,5 posto).

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 37,3 posto (u odnosu na 34,3 posto iz srpnja), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 12,3 posto (u srpnju 12,5 posto).

Zagrebački gradonačelnik i supredsjedatelj platforme Možemo! je na trećem mjestu s izborom od 5,6 posto (prema 6,3 posto iz srpnja). Na četvrtom je mjestu druga supredsjedateljica platforme Možemo Sandra Benčić s izborom od 2,5 posto (jednako kao i u srpnju), a slijedi predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 2,3 posto (prema 3,7 posto u srpnju).

Šesti izbor na ovoj ljestvici je Milorad Pupovac s 2,1 posto, a za vrat mu pušu Dalija Orešković (1,8 posto), Hrvoje Zekanović (1,6 posto), Siniša Hajdaš Dončić i Andrija Mikulić (po 1,4 posto izbora).

Smjer kretanja zemlje – pogrešan

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 17,5 posto građana (prema 20,2 posto iz srpnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 74,6 posto (prema 70 posto u srpnju).

Kakav je smjer zemlje ne zna 7,9 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,4 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina značajno slabija i iznosi 23,4 posto.

Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 10,9 posto; Most 2,7 posto; Možemo 0,9 posto; Drito 0 posto).

Opasni otpad najvažnija tema proteklog mjeseca

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bila je afera s opasnim otpadom u Lici i drugim dijelovima zemlje i to za 40,4 posto ispitanika. Ovaj je rezultat temu otpada smjestio u top 30 događaja od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine.

Težinu ovom događaju daje i spoznaja da je na drugom mjestu također jedna vrlo važna tema, požar u Omišu i okolici koja je izbor 27,9 posto građana.

Toplinski val u Hrvatskoj i Europi je najvažnija tema s 5,4 posto izbora. Stara poznata tema – inflacija i hrvatski neslavni rekord – je na četvrtom mjestu s 3,5 posto izbora. Izvanredna sjednica Sabora na zahtjev predsjednika Milanovića je najvažniji događaj za 3,0 posto ispitanika.

Dalje slijede rast cijena goriva (2,9 posto izboda), veliki uspjesi hrvatskih sportaša (boks, atletika, gimnastika, plivanje, mladi vaterpolisti…) s 2,8 posto.

Iznad 2 posto izbora su sljedeće teme: Thompsonov koncert u Vukovaru (2,4 posto), uhićenje 4 osobe zbog podmetanja požara kod Zadra (2,2 posto), sukob na Bliskom istoku, pregovori o rješenju sukoba (2,0 posto), potvrđen virus Zapadnog Nila i u Hrvatskoj (2,0 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto, javlja RTL.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika CATI metodom (telefonski).

Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±3,04% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,53%) uz razinu pouzdanosti od 95%.