Gradonačelnica Iva Rinčić i njezini zamjenici Vedran Vivoda i Aleksandar-Saša Milaković početkom lipnja ove godine najavili su odustajanje od projekta Povratak na Kantridu koji je osmislio Damir Mišković prije nekoliko godina i najavili da će projekt rekonstrukcije legendarnog riječkog stadiona odraditi Grad Rijeka u suradnji s Vladom, a uz nadu da će se u taj projekt uključiti i Primorsko-goranska županija.

Jedan od prvih operativnih koraka prema realizaciji je postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra koji provodi Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije. To je tehnički dio posla, ali je i te kako važan kada je riječ o proceduri koju treba odraditi.

Strateški projekt

– Sukladno članku 19. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana, a imenuje ga izvršno tijelo Primorsko-goranske županije.

Predsjednik Povjerenstva je predstavnik upravnog tijela Primorsko-goranske županije nadležnog za poslove pomorstva. Članovi su predstavnici nadležne lučke kapetanije, područnog ureda za katastar i mjesno nadležnog zemljišnoknjižnog suda te promjenjivi član koji je predstavnik jedinice lokalne samouprave na čijem se području određuje ili mijenja granica pomorskog dobra ili granica lučkog područja luke posebne namjene.

Prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje Županijsko povjerenstvo, i to po službenoj dužnosti ili na zahtjev tijela državne uprave, pravne ili fizičke osobe. Povjerenstvo potom provodi javnu raspravu, nakon čega konačni prijedlog granice pomorskog dobra dostavlja Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koje o prijedlogu odlučuje rješenjem, pojasnili su u Gradu Rijeci.

Crvena linija označava prijedlog nove granice pomorskog dobra, a plava postojeću granicu / Ilustracija Grad Rijeka

No, ključno je pitanje što radi Vlada Republike Hrvatske kada je riječ o obećanju da će Kantridi dati status od nacionalnog značaja kako bi se projekt mogao financirati državnim novcem.

U Gradu Rijeci navode da su u aktivnoj komunikaciji s Vladom Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima oko proglašenja projekta novog stadiona na Kantridi sportskom građevinom od nacionalnog interesa.

– Riječ je o strateškom projektu ne samo za Rijeku i našu regiju, nego i za hrvatski sport u cjelini. Iznimno nam je važno što je i Primorsko-goranska županija prepoznala značaj ove inicijative i iskazala spremnost za aktivno sudjelovanje.

Grad Rijeka odlučno i sustavno poduzima sve pripremne korake kako bi se stvorili svi formalni i pravni preduvjeti da Kantrida dobije nacionalni status, čime se otvaraju i konkretne mogućnosti sufinanciranja kroz nacionalne i europske mehanizme, naglašavaju na Korzu 16.

Odbijene sve primjedbe

Tijekom javnog uvida o izmjeni granica pomorskog dobra zaprimljeno je ukupno 45 primjedbi fizičkih i pravnih osoba te udruga. Neki podnositelji podnijeli su više primjedbi tako da su u konačnici primjedbe podnesene od strane 31 podnositelja. Niti jedna od upućenih primjedbi nije prihvaćena.

Kada je riječ o predloženim promjenama i zbog čega se predlažu, u Gradu Rijeci pojašnjavaju da je promjena granice vidljiva u grafičkom dijelu prijedloga.

– Razlozi za predlaganje nove granice pomorskog dobra jasno su navedeni u prijedlogu od 16. siječnja 2026. godine, koji je gradonačelnica Rijeke uputila Županijskom povjerenstvu za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije i koji je sastavni dio navedenog Izvješća.

Ukratko, odnose se na prethodno imovinsko-pravno uređenje tog dijela Grada Rijeke te na pripremu za rekonstrukciju ili izgradnju novog stadiona Kantrida i mogućih drugih sadržaja koji bi se na tom području eventualno odredili sukladno prostornoplanskoj dokumentaciji.

Temelj za utvrđivanje predložene granice pomorskog dobra je članak 210. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te se predlaže korekcija granice pomorskog dobra na području ispred stadiona Kantrida tako da se iz nje izuzme dio postojećeg nasipa koji, sukladno članku 210. Zakona, više ne predstavlja pomorsko dobro.

Promjena je potrebna radi imovinskopravnog uređenja prostora i pripreme za njegovo buduće uređenje, uključujući moguću rekonstrukciju ili izgradnju novog stadiona. Sama po sebi, međutim, ne znači odluku o gradnji niti predstavlja promjenu prostornog plana, kažu u Gradu Rijeci.

Apsolutni prioritet

Riječka vlast naglašava da je povratak na Kantridu apsolutni prioritet ove gradske uprave i da se prema projektu pristupa s maksimalnom ozbiljnošću i odgovornošću.

– Trenutačno se intenzivno razmatra nekoliko optimalnih modela financiranja – od modela javno-privatnog partnerstva, sinergije gradskih, županijskih i državnih sredstava, do privlačenja privatnih investicija i strateških partnera.

Ukupna financijska projekcija izravno je vezana uz konačno arhitektonsko i prostorno rješenje samog kompleksa. Naš je primarni cilj osigurati model koji jamči izgradnju modernog, multifunkcionalnog i samoodrživog stadiona, a da se pritom u potpunosti zaštiti javni interes i gradski proračun.

Upravo rješavanje granice pomorskog dobra i imovinskopravna priprema predstavljaju ključne preduvjete bez kojih se godinama nije moglo pomaknuti s mrtve točke.

Ova gradska uprava te procese sada aktivno rješava i ubrzava. Nakon što se formalnopravni i prostorno-planski okvir uskladi te definira konačna financijska konstrukcija sa svim uključenim partnerima, predstavit ćemo jasne i realne rokove za početak i dinamiku izvođenja radova.

Svima nam je u interesu da se pripremna faza odradi besprijekorno kako bi, jednom kada radovi krenu, izgradnja tekla bez zastoja i u najkraćem mogućem roku, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.

“Suradnja Grada Rijeke i HNK Rijeka nikada nije bila čvršća”

Budući da je priča o novoj Kantridi aktualna desetljećima, a aktualizirao ju je, ima tome davno, sam Damir Mišković koji je kazao da je to jedan od njegovih prioriteta, zanimalo nas je jesu li iz Grada Rijeke u kontaktu s njim i kakav je njihov stav, te stav HNK Rijeke, budući da su svojevremeno predstavili projekt “Povratak na Kantridu” koji je uključivao izgradnju stambenog i poslovnog kompleksa koji je izazvao velike polemike u javnosti.

– S gospodinom Damirom Miškovićem i upravom HNK Rijeka u stalnom smo, otvorenom i izuzetno partnerskom kontaktu. HNK Rijeka je simbol našeg grada, a vizija i želja kluba, navijača i gradske vlasti ovdje su potpuno identične – a to je izgradnja novog, modernog stadiona pod stijenama Kantride, na ponos svih Riječanki i Riječana.

Svjesni smo svih rasprava koje su se u javnosti otvarale oko pratećih sadržaja i urbanističkih rješenja. Upravo zato vodimo kontinuiran i konstruktivan dijalog s klubom i potencijalnim investitorima kako bismo pronašli rješenje koje će s jedne strane osigurati ekonomsku održivost i vrhunsku sportsku infrastrukturu, a s druge strane u potpunosti poštovati prostor Kantride i javni interes građana Rijeke.

Suradnja Grada i HNK Rijeke na ovom projektu nikada nije bila čvršća jer dijelimo isti zajednički cilj – realizaciju Kantride, zaključili su na Korzu 16.