Sezona komaraca bliži se svom vrhuncu, a time i opasne tropske zaraze koje sve češće prenose i u našim krajevima.

U Hrvatskoj je do jučer potvrđeno sedam slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila, no stvarni je broj zaraženih znatno veći, a očekuje se i rast broja zaraženih tijekom rujna, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Upozoravaju da dio zaraženih nema simptome ili razvije tek blage tegobe koje se povuku nakon dan-dva, pa takvi slučajevi često i ne budu evidentirani, što znači da je stvarni broj oboljelih višestruko veći od potvrđenog.

Zaraženi u Zagrebu

Dodatni su strah građana od zaraze izazvale uginule vrane na području Zagreba kod kojih je potvrđen virus Zapadnog Nila, zbog čega gradske službe u više zagrebačkih kvartova danas i sutra provode mjere suzbijanja komaraca.

Epidemiolozi podsjećaju da vrane nisu prijenosnici virusa, već ih prenose isključivo komarci, što znači da se čovjek može zaraziti jedino ubodom zaraženog komarca. Komarci se, naime, zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, a potom virus mogu prenijeti na čovjeka.

U Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« dvoje je oboljelih s meningoencefalitisom na respiratoru, a još nekolicina pacijenata s groznicom Zapadnog Nila liječi se u toj bolnici.

– Pacijenti koje trenutno liječimo uglavnom su starije životne dobi, a njihovo zdravstveno stanje je ozbiljno i teško je u ovom času dati bilo kakvu prognozu ishoda, rekao nam je prof. dr. Marko Kutleša, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike »Dr. Fran Mihaljević«.

Stanje jednog od dvojice pacijenata nešto je bolje u odnosu na prethodne dane, no oporavak je i dalje krajnje neizvjestan, dodaje infektolog.

Na odjelu koji vodi, u pravilu svake godine liječi se poneki pacijent zaražen virusom Zapadnog Nila, a njihov oporavak ovisi o dobi bolesnika, općem zdravstvenom stanju i težini kliničke slike.

Kod onih koji prebole teži oblik bolest, veli Kutleša, često ostanu trajne posljedice za zdravlje.

Njihova težina ovisi o tome koji je dio živčanog sustava zahvaćen i koliko je bolest bila teška.

Kod pojedinih bolesnika mogu se tako javiti problemi s kretanjem, funkcijom ruku i nogu, ali i druge neurološke smetnje koje mogu potrajati i nakon završetka akutnog liječenja.

Broj hospitaliziranih pacijenata u Infektivnoj klinici, dodaje liječnik, mijenja se od dana do dana.

Smanjiti rizik

No, epidemiolozi pozivaju građane na pojačan oprez, korištenje repelenata i uklanjanje stajaće vode u okućnicama, kako bi se rizik od zaraze smanjio na minimum.

– Građani trebaju znati da se virus Zapadnog Nila ne prenosi izravno s ptice na čovjeka, niti s čovjeka na čovjeka. Prenose ga komarci i zato je važno koristiti repelente, mrežice na prozorima, zaštitnu odjeću, duge rukave i duge nogavice ako se ide u prirodu… Po vrtovima i okućnicama važno je prazniti sve posude, gume, tegle, tanjuriće u kojima se skuplja voda, da se spriječi stvaranje legla komaraca, podsjeća epidemiologinja Dijana Mayer.

Broj oboljelih svake je godine u porastu prema jeseni, pa u rujnu možemo očekivati da će on dalje rasti, dodaje. »Na ovih sedam slučajeva ima ih još. Na svakog potvrđenog možete računati još 10, 20 ili čak stotinjak koji su asimptomatski ili imaju blage simptome koji prođu za dan, dva«, veli Mayer.

Pojava ptica uginulih zbog ovog virusa nije presedan niti rijetkost u Hrvatskoj u ovo doba godine. Takvi se slučajevi, kažu u HZJZ-u, javljaju svake godine, a najčešće je pogođena središnja i istočna Hrvatska. Iako, virus Zapadnog Nila može se pojaviti bilo gdje. Iskustvo iz proteklih godina pokazalo je da se s početkom jeseni javlja se veći broj zaraženih virusom Zapadnog Nila. Koliko će situacija biti intenzivna u narednom razdoblju teško je, kaže Mayer, unaprijed procijeniti jer na širenje virusa utječu brojni čimbenici, među ostalim prisutnost zaraženih ptica i brojnost komaraca.

Sezona rizika, dakle, još nije završena. Aktivnost komaraca očekuje se tijekom cijelog rujna, a početak jeseni u pravilu je razdoblje u kojem se može zabilježiti veći broj slučajeva. Stručnjaci zato pozivaju na oprez i tijekom idućih tjedana. Inkubacija nakon uboda traje od dva do 15 dana, a simptomi slični gripi liječe se simptomatski, jer lijek za groznicu Zapadnog Nila ne postoji.

PGŽ bez virusa

U Primorsko-goranskoj županiji dosad nije zabilježena prisutnost virusa Zapadnog Nila ni kod ljudi ni kod životinja. Prema riječima voditeljice Odjela za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Andree Petaros Šuran, epidemiolozi u našoj županiji već tradicionalno ne bilježe virus Zapadnog Nila za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske.

– Primjerice, 2022. godine u Hrvatskoj je zabilježeno osam zaraženih, 2023. godine njih desetero, 2024. godine 23 zaražena, a 2025. godine njih šestero.

U našoj županiji cijelo to vrijeme nije zabilježen niti jedan slučaj virusa Zapadnog Nila, niti se on i inače bilježi kod nas.

Svakako valja reći da je jedna od rekordnih godina kad je riječ o ovom virusu u Hrvatskoj bila 2018. godina, kad je u našoj zemlji zabilježeno 63 zaraženih i četvero umrlih, dok je ove godine dosad prijavljeno šest slučajeva zaraze, objašnjava Petaros Šuran.

Kad je riječ o protuepidemijskim mjerama suzbijanja pojave komaraca kao što je zaprašivanje, one se provode u skladu s brojem prijava komaraca i redovito su usuglašene s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a.

Kako objašnjava Mirsad Bilajac, voditelj Odsjeka za DDD, sanitarni nadzor i uzorkovanje u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, suzbijanje pojave odraslih jedinki komaraca funkcionira po broju prijava i usuglašenja Zavoda i Dezinsekcije koja provodi zaprašivanje.

Kad se pojavi dovoljan broj prijava prisutnosti komaraca, kreće se s »točkastim« zaprašivanjem.

– Treba imati na umu da je ipak riječ o otrovu koji nije štetan za ljude i toplokrvna bića, pa ga nije preporučljivo raspršivati bez prave indikacije, kaže Bilajac.

Na riječkom je području dosad ove godine provedeno jedno zaprašivanje i to između 23. i 24. srpnja.

Kako dodaje Bilajac, ove je godine komaraca na našem području manje nego inače, što se može pripisati izrazito visokim temperaturama ovog ljeta i vrlo sušnim mjesecima. Međutim, dolazak rujna podrazumijeva veći broj kišnih razdoblja pa u Zavodu planiraju još jedno zaprašivanje u rujnu.

– Inače, mi kao Zavod provodimo i nacionalni sustav praćenja komaraca, od svibnja do listopada.

Kroz taj se sustav skupljaju larve komaraca na našem području te se na taj način detektiraju vrste.

I na našem su području prisutni uzročnici virusa Zapadnog Nila i denga groznice, no dosad kod nas nije zabilježena prisutnost infekcije ni kod ljudi, ni kod životinja, zaključuje Bilajac.