Iranski čelnici priznaju sve teže gospodarske posljedice rata sa Sjedinjenim Državama, pri čemu je vrhovni vođa pozvao vladu da se uhvati u koštac s ekonomskim teškoćama, a predsjednik izjavio da se vanjska trgovina smanjila za trećinu zbog američkih sankcija i blokade.

Teheran, međutim, u subotu nije pokazao znakove popuštanja, poručivši da će se oduprijeti američkom pritisku, nastaviti diplomatske napore i zadržati, kako tvrdi, kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, strateškim plovnim putem koji Iranu daje važnu polugu moći zahvaljujući mogućnosti da poremeti globalna energetska tržišta, prenosi agencija Reuters.

Vlada je u priopćenju koje su prenijeli državni mediji navela da joj je ublažavanje gospodarskih pritisaka izazvanih sankcijama i ratom među glavnim prioritetima.

To uključuje suzbijanje inflacije, upravljanje tržištima, otvaranje radnih mjesta, usmjeravanje ulaganja u domaću proizvodnju i postupno smanjivanje ovisnosti o dolaru.

Šest mjeseci nakon što su SAD i Izrael pokrenuli rat, pregovori su u slijepoj ulici, a administracija predsjednika Donalda Trumpa pojačala je napore da financijski kazni Iran u sklopu kampanje koju naziva „ekonomskim Danom D“.

Washington je upozorio druge zemlje da prekinu poslovne veze s Iranom ili će se suočiti sa sekundarnim sankcijama, premda se američko Ministarstvo financija zasad suzdržalo od kažnjavanja velikih iranskih trgovinskih partnera poput Kine i Indije, što bi moglo imati posljedice za američko i svjetsko gospodarstvo.

Ministarstvo financija uvelo je sankcije egipatskoj banci Banque Misr zbog poslovanja s Teheranom te predložilo mjeru kojom bi se njezinim podružnicama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima onemogućile transakcije u američkim dolarima.

Egipatska središnja banka priopćila je da je, zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova, u kontaktu s američkim dužnosnicima u vezi s tim pitanjem, dodajući da se mjera odnosi isključivo na dolarske transakcije podružnice Banque Misr u UAE-u s korespondentnim bankama, navodi Reuters.

SAD je također uveo sankcije protiv subjekta sa sjedištem u Hong Kongu i osobe povezane s iranskom Bank Melli, navodi se u obavijesti na internetskim stranicama američkog Ministarstva financija.

Novi val sankcija dodatno povećava ratni teret za iransko gospodarstvo, u kojem je godišnja stopa inflacije prošlog mjeseca dosegnula 66 posto.

Vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamenei – koji se nije pojavio u javnosti otkako je ranjen u prvom napadu 28. veljače, u kojem je ubijen njegov otac i prethodni vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei – pozvao je vladu da se uhvati u koštac s gospodarskim teškoćama.

“Potrebno je ozbiljno pristupiti nizu gospodarskih i egzistencijalnih problema, poput inflacije, nezaposlenosti te upravljanja cijenama i tržištem roba i usluga”, navodi se u pisanoj izjavi koja se pripisuje Hameneiju.

Predsjednik Masoud Pezeškian izjavio je za državne medije da su iranski izvoz i uvoz pali za gotovo 35 posto zbog američkih sankcija i pomorske blokade iranskih luka.

Dodao je, međutim, da je Iran uspio prodati oko 90 milijuna barela nafte tijekom kratkotrajnog memoranduma o razumijevanju koji su SAD i Iran potpisali u lipnju, kada je Washington dopustio prodaju iranske nafte.

Dok su Sjedinjene Države usredotočene na kampanju gospodarskog pritiska, druge zemlje pokušavaju oživjeti diplomatske napore za okončanje rata. Katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani sastao se u četvrtak u Teheranu s iranskim čelnicima.

Rekao je da je tijekom sastanka naglasio važnost povratka na predratno stanje slobodne plovidbe Hormuškim tjesnacem. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u petak je razgovore s Al Tanijem opisao kao „kreativne“.

Iran je u subotnjem priopćenju naveo da su diplomacija i obrana “dva komplementarna, usklađena i nerazdvojiva krila” zaštite nacionalnih interesa, sigurnosti i teritorijalne cjelovitosti zemlje te poručio da će oba smjera slijediti uravnoteženo.

Katar, američki saveznik i iranski susjed u Perzijskom zaljevu, te Pakistan pomogli su u posredovanju pri sklapanju lipanjskog memoranduma o razumijevanju, koji je doveo do kratkotrajnog prekida vatre prije nego što je propao zbog nesuglasica oko strateški važnog tjesnaca. Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo je 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Američki vojni zapovjednici tvrde da su američke snage iz tjesnaca uklonile pomorske mine koje je nekoliko mjeseci ranije postavio iranski Korpus čuvara Islamske revolucije.

Trump je više puta izjavio da je Hormuški tjesnac otvoren, no mornarica Revolucionarne garde u priopćenju je takve tvrdnje nazvala “očiglednom laži”, ponovivši da je plovni put i dalje zatvoren za brodove koji nemaju iransko dopuštenje.

U četvrtak je tjesnacem prošlo samo sedam trgovačkih brodova, u odnosu na 17 dan ranije i ispod desetodnevnog prosjeka od 15 brodova, pokazali su u petak preliminarni podaci o pomorskom prometu.