foto HINA/ ml
povezane vijesti
Po prvim procjenama, od početka 2026. godine do 19. kolovoza prijavljene štete od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj iznose približno 37 milijuna eura, kazao je u utorak potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Vlajčić je to rekao na bilateralnom sastanku sa slovenskim ministrom poljoprivrede Janezom Ciglerom Kraljem, održanom u okviru 64. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma “AGRA” u Gornjoj Radgoni, priopćeno je iz Ministarstva.
Dvojica ministara razmijenila su mišljenja o sve učestalijim ekstremnim vremenskim pojavama, sušama, poplavama, toplinskom stresu, bolestima i štetnicima te njihovim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost vode i stočne hrane, prihode poljoprivrednika i sigurnost opskrbe hranom, dodaje se u priopćenju.
“Prema prvim procjenama, od početka 2026. godine do 19. kolovoza prijavljene štete od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj iznose približno 37 milijuna eura. Tijekom 2025. godine ukupno prijavljene štete na prinosima poljoprivrednih kultura dosegnule su 358 milijuna eura, od čega se približno 320 milijuna eura odnosilo na posljedice suše”, rekao je Vlajčić te dodao kako klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti te da je zbog toga potrebno prijeći s modela procjene i naknade šteta na sustav koji znatno više ulaže u prevenciju, prilagodbu i otpornost proizvodnje.
Potreban europski sustav usmjeren na sprječavanje šteta
Vlajčić je poručio i da je potreban europski sustav koji će biti brži u reakciji, snažniji u financiranju i više usmjeren na sprječavanje šteta. Na sastanku je predstavljen hrvatski prijedlog pokretanja zajedničke inicijative prema Europskoj komisiji radi jačanja europskog sustava upravljanja rizicima i krizama u poljoprivredi.
Hrvatska se, kaže se u priopćenju, zauzima za povećanje sredstava namijenjenih kriznim situacijama, jednostavnije i brže aktiviranje europske pomoći, veću fleksibilnost država članica u provedbi kriznih mjera te snažnije financiranje preventivnih ulaganja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Vlajčić i Cigler Kralj razgovarali su i o mogućnostima snažnije regionalne i prekogranične suradnje u praćenju suše i dostupnosti vode, prognoziranju prinosa, ranom otkrivanju bolesti i štetnika te praćenju dostupnosti stočne hrane. Razmjena podataka, metodologija i dobrih praksi može pridonijeti pravodobnijem prepoznavanju zajedničkih rizika i razvoju učinkovitijih mjera za njihovo ublažavanje.
Hrvatska i Slovenija već ostvaruju uspješnu suradnju u brojnim područjima, uključujući veterinarstvo i sigurnost hrane, šumarstvo, biljno zdravstvo, savjetodavni rad, djelovanje agencija za plaćanja te pripremu i provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike. U srpnju ove godine dvije su države Europskoj komisiji uputile i zajednički prijedlog povezan s budućim zakonodavnim okvirom Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2028. do 2034. godine, navodi se u priopćenju.
Ovogodišnja “AGRA” održava se od 22. do 28. kolovoza, a posebno je posvećena stočarstvu, očuvanju pašnjaka, održivoj proizvodnji hrane i položaju žena u ruralnim područjima.
