Kad je krajem prošle godine najprije smijenjen, a potom i uhićen glavni državni inspektor Andrija Mikulić, odmah se počeo spominjati i slučaj otpada u Gospiću. Formalno, Mikulićevo uhićenje u studenome 2025. nije bilo povezano s aferom otpada u Gospiću, nego sa zasebnom USKOK-ovom istragom zbog sumnje na primanje mita u slučaju kamenoloma. No upravo se u aferi Gospić Mikulićevo ime ranije našlo u središtu vrlo ozbiljnih optužbi o navodnom traženju 500.000 eura mita.

Gospićka poveznica

Mikulić danas nije osumnjičenik u predmetu ilegalnog otpada u Gospiću. Zato ostaje važno pitanje jesu li istražitelji provjerili tvrdnje Josipa Šinceka i, ako jesu, što su utvrdili.

U međuvremenu je bivši glavni državni inspektor pušten iz istražnog zatvora, u kojem je proveo gotovo dva mjeseca zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Od kraja siječnja brani se sa slobode, dok istraga zbog sumnje na primanje mita u slučaju kamenoloma i dalje traje.

Mikulića je Vlada razriješila 27. studenoga 2025., istoga dana kada je USKOK izdao nalog za njegovo uhićenje. Nekoliko dana poslije protiv njega i njegova kuma Dragana Krasića pokrenuta je istraga zbog sumnje da su od vlasnika kamenoloma primili mito. U početku se govorilo o najmanje 120.000 eura, a USKOK je kasnije u javnosti iznesenim detaljima obuhvatio ukupno najmanje 190.000 eura, uz meso, drvnu građu i građevini materijal. Prema sumnjama istražitelja, novac i druge pogodnosti trebali su osigurati pogodovanje poslovnim interesima vlasnika kamenoloma, među ostalim povoljnije postupanje inspekcije i izbjegavanje za njih nepovoljnih nalaza.

Zašto se onda Mikulićevo ime pojavilo u aferi Gospić? Zato što je Josip Šincek, prvoosumnjičeni u slučaju ilegalnog zbrinjavanja oko 37.000 tona otpada, u svojoj dodatnoj obrani pred USKOK-om iznio ozbiljne optužbe protiv bivšeg glavnog inspektora. Tvrdio je da je Mikulić od njega tražio oko pola milijuna eura kako bi Državni inspektorat »gledao kroz prste«, odnosno omogućio da nastavi s nezakonitim zbrinjavanjem otpada. Šincek je pritom opisao i kontakte s Mikulićem u Gospiću. Šincekov odvjetnik javno je potvrdio da je njegov branjenik iznio takve tvrdnje. No važno je naglasiti da je riječ o navodima osumnjičenika iznesenima u obrani, a ne o sudski utvrđenim činjenicama. Mikulić je optužbe odbacio. Upravo zato ostaje otvoreno pitanje što je USKOK učinio s tim navodima i planira li proširiti istragu i optužnicu protiv Mikulića.

Otvorena pitanja

Istraga u predmetu ilegalnog otpada u međuvremenu je proširena na druge osobe, među kojima je i županijski službenik Jerko Kostelac, osumnjičen za nezakonitosti povezane s izdavanjem dozvola. Mikulić se, međutim, nije našao među osumnjičenicima. To samo po sebi ne govori jesu li Šincekove tvrdnje potvrđene ili odbačene. No optužba da je tadašnji glavni državni inspektor navodno tražio 500.000 eura kako bi tolerirao nezakonito postupanje s otpadom dovoljno je ozbiljna da zahtijeva jasan odgovor nadležnih institucija. Pogotovo zato što je Šincek posljednjih dana ponovo javno govorio o Mikuliću. Ustvrdio je i da mu je bivši glavni državni inspektor prijetio zatvorom te osvetom »velikih riba« bude li govorio. I te tvrdnje zasad ostaju samo Šincekovi navodi. Stoga se nameće jednostavno pitanje: je li USKOK sve te navode provjerio i, ako jest, što je provjerom utvrđeno?

Istodobno, činjenica da je Mikulić danas na slobodi ne znači da je oslobođen niti da je istraga protiv njega završena. U istražnom zatvoru nalazio se zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Nakon njihova ispitivanja taj je razlog prestao postojati te je 22. siječnja 2026. pušten da se brani sa slobode. Tako je danas situacija prilično neobična. Protiv bivšeg glavnog državnog inspektora vodi se istraga zbog sumnje na primanje mita u slučaju kamenoloma, dok se druga, financijski još teža optužba – da je navodno tražio pola milijuna eura za toleriranje nezakonitog zbrinjavanja otpada – zasad nije pretvorila u njegov formalni status osumnjičenika u predmetu Gospić.