SPORNI FOTOLOV

Željko Zbašnik i Lovačko društvo Tetrijeb u sukobu: Čiji je medo, čija je šuma?

Marinko Krmpotić

Foto: Ž. ZBAŠNIK

Foto: Ž. ZBAŠNIK

Dok Zbašnik tvrdi da u šumi u svom vlasništvu može obavljati fotolov, Lovačko društvo Tetrijeb tvrdi da bez njihovog pristanka ne može jer se njegovo zemljište nalazi na njihovom lovnom području i dozvolu za takvu djelatnost daje Društvo



ČABAR – Sukob koji već nekoliko godina na području Čabra vlada između Lovačkog društva Tetrijeb iz Čabra i Željka Zbašnika, vlasnika agencije CroMedo-bearwatching kojoj je jedna od glavnih aktivnosti promatranje (i fotografiranje) medvjeda i drugih šumskih životinja u prirodnom okruženju, sve je složeniji i neugodniji. Višegodišnja neslaganja i potpuno oprečni pogledi na Zbašnikove aktivnosti vezane uz tzv. fotolov već su dovele do niza sukoba i sudskih tužbi, a zbog posljednjeg incidenta posla je imala i policija. Pojašnjavajući o čemu je riječ, u dopisu poslanom na adresu naše redakcije Zbašnik je napisao:


– Od samih početaka imam velikih problema s lokalnim Lovačkim društvom Tetrijeb iz Čabra, ali to sam srećom sve uspio riješiti putem suda. Sad mi rade nove probleme. Postavili su na mom šumskom posjedu neke nepoznate, otrovne supstance. Tako da smo moja kćer Lana i ja prilikom obilaska šume udahnuli te kemikalije te smo zbog respiratornih smetnji završili na hitnom prijemu KBC-a Rijeka. Lokacija tog dijela šume je pokrivena kamerama tako da sam uspio snimiti čovjeka koji je to učinio, napisao je Zbašnik koji je cijeli slučaj prijavio policiji koja, po njemu, nije napravila potrebne izvide.


Povijest “bolesti”


Pojašnjavajući povijest ovih sukoba, Zbašnik je rekao i ovo.




– Krenuo sam oko 2014. godine i to slučajno. Naime, jedan moj prijatelj ugostio je turiste iz Francuske koji su željeli ići ne loviti, već promatrati i fotografirati medvjeda u šumi. Iznio sam to predsjednku LD-a Tetrijeb Čabar koji se složio i ja sam te ljude predvečer odveo na lokaciju s koje se, znao sam, može vidjeti medvjeda. Tako je i bilo, a uz promatranje oni su velikim objektivima i slikali medvjede. Kasnije se to ponovilo s turistima iz Belgije, a u to se vrijeme pojavio i s našim LD-om u kontakt stupio Miha Mlakar, Slovenac koji je u svojoj domovini od fotografiranja životinja napravio veliki posao. Potencijalnim gostima on je u Sloveniji osigurao tridesetak kućica na sedam-osam lokacija s kojih mogu slikati, a posao je želio proširiti i na dio Hrvatske koji graniči sa Slovenijom, odosno na ovaj dio čabarskog područja. LD Tetrijeb mu je dozvolilo da on, uz određenu naknadu, napravi nekoliko objekata za tu svrhu. I onda je i meni sinula ideja da bih i ja to mogao napraviti, naravno na svojim šumskim parcelama. Poslao sam molbu svom LD-u koje mi je odgovorilo – negativno!


Ništa mi nije bilo jasno. Jer, Slovenac koji i nije član našeg LD-a može na tuđoj zemlji sagraditi šest osmatračnica, a ja koji sam član LD-a, stanovnik ovog kraja ne smijem niti jednu i to na svojoj zemlji! Naravno, to me je jako revoltiralo i odlučio sam, bez obzira na to što mi je moj matični LD “Tetrijeb” to branio, raditi osmatračnice i razvijati taj vid turizma. I tad su počeli problemi. Najprije sam izbačen iz LD-a Tetrijeb, a isto se dogodilo i mom prijatelju koji mi je traktorom sa zemljišta LD-a prebacio čeku na moje zemljište. Pokrenuli smo oba sudski spor protiv LD-a i dobili smo sud. Tužbu smo pokrenuli i dobili i protiv nekih državnih inspektora jer smo dokazali da su nas neutemeljeno napali i zahtijevali kažnjavanje. Jednog od tih inspektora imam snimljenog kako mi, pri prvom susretu, prijeti da će me uništiti. Snimku sam poslao državnom odvjetništvu koje je reklo da nema dovoljno elemenata za tužbu. No, snimke su tu, dobro se čuje što gospodin govori pa ćemo to uskoro plasirati na TV-u.


Takvih primjera pokušaja zaustavljanja mog posla je još nekoliko i zbog svega sam često bio na sudu. No, ovo što se sada počelo događati je, mišljenja sam, kriminalno djelo jer je usmjereno protiv čovjekova zdravlja i ja ću tražiti zaštitu na svim razinama, kao i kaznu za čovjeka koji je tim repelentima mazao stabla i kojeg imam na snimci. To je, očigledno, postavljeno da bi se otjeralo medvjede s lokacija na kojima ih snimaju moji gosti, a te su lokacije, naglašavam, na mom zemljištu i tu LD nema pravo postavljati repelente jer je to privatni posjed. No, pojedinci iz LD-a Tetrijeb očitio žele monopol i spremni su učiniti sve da bi ga i ostvarili, rekao je Zbašnik.


Temelj problema


Naravno, potpuno drugačije cijelu ovu situaciju vide u LD-u Tetrijeb čiji predsjednik Antun Arh, kao i Mladenko Janeš, vođa Sekcije Tršće, odbijaju da su oni na bilo koji način po drveću mazali bilo kakve opasne tvari.


– Temelj problema je u tome što Željko Zbašnik ne poštuje ni zakone, ni niz donesenih presuda koje, na žalost, institucije naše države ne provode. Sve što on radi, radi na crno, u takozvanoj sivoj zoni. Jer, on radi s divljači, a vlasnik divljači je država, odnosno županija s kojom LD Tetrijeb Čabar ima sklopljen Ugovor o Zakupu lovišta. LD Tetrijeb uredno plaća lovozakupninu, koja garantira određena prava i obveze u skladu s Lovno-gospodarskom osnovom i Akcijskim planom gospodarenja smeđim medvjedom, a sve to lovozakupniku, odnosno LD-u Tetrijeb, dao je PGŽ.


Fotolov bi on mogao obavljati da on tu svoju aktivnost, kako je određeno i zakonom, plaća, odnosno da ima potpisan ugovor s nama koji smo lovozakupnici tog lovišta. No, on to ni pod koju cijenu ne želi i konstantno se oglušuje o odredbe zakona. Napominjem da mi imamo nedavno potpisan jedan takav ugovor s jednim slovenskim fotolovcem koji je s nama potpisao ugovor i svaki izlazak na teren dnevno plaća 150 eura.


No, Zbašnik to ne želi i uporno radi po svomu, tvrdeći kako on to ima pravo raditi na svom zemljištu, a to se zemljište nalazi na području našeg lovišta. Ne poštujući zakone, on oštećuje državu. On ne prijavljuje goste, on prihranjuje divljač, što ne smije jer nije član LD-a, on gradi objekte koje ne bi smio i to bez dozvole! I umjesto da ga se kazni, njemu se daju državne nagrade za turizam! Pa pitamo one koji su mu te nagrade dali koliko on ima prijavljenih gostiju i koliko je poreza platio? Cjenik je javan i poznat – amaterski fotolov po jednoj osobi 180 eura, profesionalni fotolov za jednu osobu 240 eura, spavanje u birhausu 80 eura… Prati li njegov rad turistička inspekcija? Može li itko zaustaviti taj njegov nezakoniti rad? Jer, protiv njega su donesene brojne presude – zabranjeno mu je iznošenje hrane i prihranjivanje divljači, bespravno je postavio lovno-tehničke objekte (čeku, hranilicu, zemunicu za fotosafari) u svrhu fotolova… Takvih je presuda nekoliko, ali niti jedna, nažalost, nije provedena, rekao je Antun Arh, predsjednik LD-a Tetrijeb Čabar.


Brojke


LD Tetrijeb gospodari lovištem od 5.800 hetara. U Društvu je 101 lovac, sedam pridruženih i četiri počasna člana. Povijest LD-a Tetrijeb je velika i duga. Prošle godine obilježili su punih 80 godina rada i postojanja.


Vlasništvo


U LD-u Tetrijeb ističu kako Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj izričito uređuje komercijalno promatranje i fotografiranje medvjeda. U njemu piše da svi oblici komercijalnog korištenja smeđeg medvjeda, uključujući “nekonzumirajuće” korištenje na područjima ustanovljenih lovišta, moraju biti prethodno dogovoreni i odobreni od lovoovlaštenika tog lovišta. Prema Zakonu o lovstvu, divljač nije vlasništvo vlasnika zemljišta, nego je gospodarenje divljači povjereno lovoovlašteniku (lovozakupniku). Lovoovlaštenik ima pravo i obvezu uzgajati, štititi, loviti i gospodarski koristiti divljač na području lovišta, kažu u LD-u Tetrijeb.


Bitna razlika


Zbašnik ističe kako je tragikomično to što su se nakon svega fotolovom počeli baviti i u LD-u Tetrijeb!


– Dana 7. svibnja ove godine imali su prve goste. Dakle, oni smiju, a ja ne smijem i mene se zaustavlja! Uz to, siguran sam da nemaju sve potrebne dozvole jer ih, što ja jako dobro znam, treba jako puno. Baš me zanima dolaze li i njima inspekcije kao što dolaze meni. Ja mogu jednog medvjeda tisuću puta fotografirati i ostavljam ga da slobodno živi u prirodi, medvjed kojeg slikam ja i moji gosti fotografiran može biti još tisuću puta. Medvjed kojeg se na odstrel nudi našim i stranim lovcima završava život pred njihovim puškama i nakon toga ga nikad više nitko ne vidi, jedna je od rečenica koju nam je rekao Željko Zbašnik koji je nedavno dobio Zlatni suncokret ruralnog turizma i Zlatnu plaketu Simply the best-Burza Put.