Građani pokazali velik interes za stanje zelenila i njegovo održavanje - Nives Stošić / Foto : ANA KRIŽANEC
Novoosnovano Povjerenstvo sudjelovat će u pripremi Akcijskog plana zelene urbane obnove kojim će se definirati projekti, rokovi i financijski okviri za razvoj zelenih koridora, novih zelenih površina i prilagodbu grada klimatskim promjenama
povezane vijesti
Kako će Rijeka u budućnosti štititi i razvijati svoje zelenilo, tko će odlučivati o sadnji, orezivanju i zaštiti stabala te na koji će način građani sudjelovati u donošenju odluka?
Odgovore na ta pitanja trebalo bi ponuditi novoosnovano Povjerenstvo za javne zelene površine, koje već radi na prvim prioritetima – od Akcijskog plana zelene urbane obnove i unapređenja komunikacije s građanima do prijedloga mjera za kvalitetnije održavanje gradskog zelenila.
O ulozi Povjerenstva, planovima za razvoj zelenih površina, prilagodbi klimatskim promjenama i izazovima u upravljanju gradskim zelenilom razgovarali smo s Nives Stošić, predsjednicom Povjerenstva za javne zelene površine.
Kao magistrica inženjerstva urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, u Gradu Rijeci radi kao savjetnica za zelene površine u Upravnom odjelu za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš.
Različite nadležnosti
Povjerenstvo za javne zelene površine službeno je osnovano 1. travnja ove godine s ciljem sustavnijeg, stručnijeg i transparentnijeg upravljanja gradskim zelenilom. U njemu su okupljeni predstavnici Grada Rijeke, KD-a Čistoće i građanskih inicijativa, a njegova je zadaća predlagati mjere za zaštitu i razvoj zelenih površina, pronalaziti nove lokacije za ozelenjivanje i sadnju stabala te unapređivati riječki Digitalni zeleni katastar.
Građani pokazali velik interes za stanje zelenila i njegovo održavanje – Nives Stošić / Foto Ana KRIŽANEC
Iako je osnovano radi unaprjeđenja upravljanja zelenim površinama, Povjerenstvo nema operativnu ulogu u njihovu održavanju, već djeluje kao stručno i savjetodavno tijelo. Zato je, ističe predsjednica Povjerenstva Nives Stošić, važno razlikovati njegove nadležnosti od poslova koje obavljaju gradske službe i KD-a Čistoća.
Održavanje parkova, drvoreda, travnjaka, dječjih igrališta i drugih javnih zelenih površina komunalna je djelatnost koju za Grad Rijeku obavlja KD Čistoća. Grad je, pak, zadužen za strateško planiranje razvoja zelenih površina, uključujući izradu studija i razvojnih dokumenata, dok Povjerenstvo daje stručna mišljenja, preporuke i prijedloge za očuvanje i razvoj zelenih površina u gradu.
Osim savjetodavne uloge, Povjerenstvo će predlagati uređenje postojećih i novih zelenih površina, sudjelovati u izradi strateških dokumenata za razvoj zelene infrastrukture te podupirati projekte i inicijative usmjerene na zaštitu i očuvanje okoliša. Cilj je unaprijediti estetsku, funkcionalnu i ekološku vrijednost riječkih javnih prostora.
Tko čini Povjerenstvo?Povjerenstvo za javne zelene površine okuplja predstavnike Grada Rijeke, KD-a Čistoća i građanskih inicijativa koje djeluju na zaštiti zelenila i okoliša. U njegovu sastavu su Nives Stošić iz Upravnog odjela za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš, Maja Lakoš Hlavica i Marko Brkić iz Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinu, predstavnica KD-a Čistoća Bia Gec te predstavnici građanskih inicijativa Nina Raspolić Garcia, Marin Škufca i Azra Zubić-Zec. Tijekom nekoliko održanih sastanaka članovi su raspravljali o većem uključivanju građana kroz edukacije, volontiranje i druge aktivnosti, uz naglasak na potrebu pravodobnog informiranja javnosti o radovima na zelenim površinama. Istaknuto je kako predstavnici građanskih inicijativa kao članovi Povjerenstva imaju priliku sudjelovati u predlaganju mjera, davanju mišljenja i preporuka te oblikovanju prijedloga koji se odnose na zaštitu i razvoj gradskog zelenila. |
– Povjerenstvo se sastaje po potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Na dosad održanim sastancima identificirali smo ključne prioritete, ponajprije one vezane uz održavanje javnih zelenih površina.
Razgovarali smo, primjerice, o načinu orezivanja stabala, odgođenoj košnji i drugim temama koje zahtijevaju žurno rješavanje, kaže Stošić.
Tu bih prvenstveno istaknula razmatranje prijedloga protokola za zaštitu stabala u zoni graditeljskih i infrastrukturnih zahvata.
Cilj je da Povjerenstvo predloži jedinstveni protokol koji bi se dostavljao projektantima, izvođačima, nadzornim inženjerima i drugim sudionicima u radovima koji se izvode u blizini postojećih stabala i drugih vrijednih elemenata gradskog zelenila. Svim članovima upućen je prijedlog lokacija za jesensku sadnju stabala, a oni su se uključili u predlaganje novih lokacija kao i u raspravu o nizu drugih tema koje su ušle u fazu razrade i za koje se očekuje da će rezultirati konkretnim, kvalitetno razrađenim i provedivim prijedlozima.
Dijalog s građanima
Javne zelene površine nisu samo estetski element grada, nego imaju važnu ekološku i funkcionalnu ulogu te pridonose očuvanju bioraznolikosti. Upravo zato njihovom planiranju i održavanju treba pristupati stručno i odgovorno, uz jasnu podjelu nadležnosti između Grada, koji planira njihov razvoj, i KD-a Čistoća, koji ih održava.
– Moram istaknuti kako su građani pokazali velik interes za stanje zelenila i njegovo održavanje, a dio njih okupio se u građanske inicijative usmjerene upravo na njegovu zaštitu. Stručne službe Grada s predstavnicima nekih od tih inicijativa održale su sastanak i otvorile prostor za konstruktivan dijalog. Upravo je taj susret bio poticaj za osnivanje Povjerenstva za javne zelene površine – kaže Stošić.
Zaštita mladih stabalaKlimatske promjene posljednjih godina sve više utječu i na gradsko zelenilo, a najosjetljivija su mlada stabla koja još nemaju dovoljno razvijen korijenski sustav. – Dugotrajni sušni periodi i manjak oborina najviše pogađaju upravo mlada stabla. Zato je za njihov opstanak ključna pravilna njega, prije svega redovito i dovoljno zalijevanje kako bi se mogla ukorijeniti i nastaviti normalno rasti, ističe Stošić. Dodaje kako zalijevanje trenutno mora biti jedan od prioriteta KD-a Čistoća, posebno na lokacijama koje nisu obuhvaćene sustavom automatskog navodnjavanja. Na mnogim površinama stabla i dalje ovise o ručnom zalijevanju i punjenju vreća za navodnjavanje postavljenih uz novozasađena stabla. |
Već na prvom sastanku članovi Povjerenstva raspravljali su, među ostalim, o zaštiti stabala i potrebi kvalitetnije komunikacije s građanima kako bi se javnost pravodobno informirala o planiranim zahvatima na zelenim površinama.
– Transparentnost će biti jedno od temeljnih načela našeg rada. Želimo osmisliti model i komunikacijski kanal putem kojih ćemo građane redovito informirati o procesima i odlukama koje se odnose na gradsko zelenilo – kaže predsjednica Povjerenstva.
Nives Stošić / Foto Ana KRIŽANEC
Strateški dokument
Članovi Povjerenstva već su dobili na uvid nacrt Akcijskog plana zelene urbane obnove Grada Rijeke. Dokument je predstavljen članovima Povjerenstva, koji su tom prilikom imali mogućnost zatražiti dodatna pojašnjenja o sadržaju ovog provedbenog akta te iznijeti svoje primjedbe i prijedloge.
Sve zaprimljene sugestije uzete su u razmatranje i proslijeđene izrađivaču dokumenta. Akcijski plan nadovezuje se na Strategiju zelene urbane obnove Grada Rijeke, usvojenu 2024. godine, i njime će biti definirani konkretni projekti, rokovi njihove provedbe te financijski okviri. Cilj je očuvanje postojećih i razvoj novih zelenih površina te jačanje zelene infrastrukture kao jednog od ključnih alata za prilagodbu klimatskim promjenama.
Park Mlaka, jedan od četiri povijesna riječka parka / Foto Dean MICULINIĆ
Kako bi se razvoj zelene infrastrukture dugoročno planirao, tadašnji Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem naručio je izradu
Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke, srednjoročnog strateškog dokumenta za razdoblje do 2030. godine. Strategija je usvojena 2024., a među ostalim, predviđa razvoj novih zelenih koridora i drugih zelenih površina koje bi trebale funkcionalno, estetski i ekološki unaprijediti gradske prostore te pridonijeti ublažavanju učinka toplinskih otoka.
– Akcijski plan zelene urbane obnove Grada Rijeke provedbeni je akt koji se nadovezuje na spomenutu Strategiju i kojim će biti jasno definirane i razrađene vizije iz Strategije, odnosno konkretni projekti i rokovi za njihovo izvođenje kao i financijski okviri, kaže Stošić.
Grad će o konkretnim projektima informirati i Povjerenstvo, koje će u njihovoj pripremi sudjelovati svojim stručnim mišljenjima, prijedlozima i preporukama, osobito kada je riječ o razvoju zelene infrastrukture i primjeni rješenja temeljenih na prirodi.
Konkretni projekti
Govoreći o prilagodbi klimatskim promjenama, Stošić ističe kako Grad Rijeka i dalje nastavlja provoditi mjere usmjerene na jačanje otpornosti urbanih prostora, unatoč tome što su u proračunu za 2026. godinu za tu namjenu predviđena manja sredstva.
Razlog nije odustajanje od projekata, nego činjenica da su sredstva prethodnih godina bila vezana uz konkretne projekte sufinancirane sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji su sada pri završetku.
Sredstva su bila osigurana tijekom godina u kojima su se projekti provodili. Budući da su radovi pri kraju, u ovoj godini više nije bilo potrebe planirati ista sredstva u proračunu.
Kazališni park / Foto D. MICULINIĆ
– Međutim, sredstva za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima svakako se i nadalje planiraju, a Grad Rijeka javlja se na javne pozive kojima je omogućeno sufinanciranje takvih projekata pa je tako primjerice Gradu odobreno više od pet milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte »Rekonstrukcija dijela postojeće obalne šetnice Milića Jardasa: dionica A1, faza 2« i Uređenje obalne šetnice s plažama – zapad: dionica D – Rekreacijska površina Preluk – obuhvat D1 koji će se provoditi u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., navodi Stošić.
Grad Rijeka, nadalje, u svom proračunu za svaku, pa tako i za 2026. godinu, planira sredstva za održavanje javnih zelenih površina, sukladno mogućnostima proračuna pa je tako u Programu održavanja komunalne infrastrukture za tekuću godinu predviđeno ukupno 4.997.846,00 eura za održavanje javnih zelenih površina.
