Foto Davor Kovačević
Najavljivani porezni cunami neće se sunovratiti ni na privatne iznajmljivače. I tu je Vlada reterirala
Vlada je ipak reterirala u odnosu na prvotne najave povećanja poreza za iznajmljivače i paušalne obrtnike, a kako i ne bi kad joj se prijetilo prosvjedima i gutanjem diploma savjetnika iz Ureda predsjednika zbog antiinflacijskih mjera koje je predstavila u svibnju. Ministar financija Tomislav Ćorić jučer je konačno predstavio dugoočekivane mjere koje su najprije trebale ohladiti ekonomiju, a po novome »smanjiti pregrijanost« gospodarstva. I posvemašnje oporezivanje paušalaca obuhvatit će samo 16 posto obrtnika, odnosno samo one koji godišnje uprihode više od 50.000 eura, a i oni su dobili povoljniji tretman u odnosu na svibanjsko puštanje probnih balona, dok ministar nije propustio priliku još jednom istaknuti da je Hrvatska i dalje jedna od rijetkih članica Europske unije s najpovoljnim poreznim tretmanom obrtnika.
Paušalci i njihovo oporezivanje se tako više ne spominju u okviru suzbijanja inflacije, nego »pravednijeg poreznog sustava« jer su u Ministarstvu financija skužili da mnogi bježe u pušalnu poreznu oazu kako bi prikrili tzv. nesamostalni rad odnosno rad kod poslodavca jer je porezni tretman paušalnog obrtnika daleko manji nego radnika zaposlenog u nekom poduzeću. Takav stav Vlade jako je dojmio Hrvatsku obrtničku komoru koja je priopćenjem zahvalila Vladi što je uvažila njihove zahtjeve, a Čorić na konferenciji za novinare zahvalio Obrtničkoj komori na »konstruktivnosti, sadržajnim prijedlozima i argumentima«. Svima koji su nezadovoljni ovim mjerama Ćorić poručuje da mogu početi voditi poslovne knjige, pogotovo ako smatraju da su im priznati odbici premaleni. Ili negodovati u prijedlozima tijekom javne rasprave.
I dok si Ministarstvo financija i obrtnici međusobno zahvaljuju, Hrvatska udruga poslodavaca i Glas poduzetnika škrguću zubima. HUP-u se nikako ne sviđa oporezovanje prekomjernih marži kompanija jer kažu da to neće suzbiti inflaciju i poručuju da ne mogu podržati daljnje povećanje poreznog opterećenja. No, Vlada je omogućila izuzeća, odnosno »usklađivanja« kojima će priznati povećanje porezne osnovice ako se radi o, primjerice, rastu prihoda pa se na to neće primjenjivati porez na ekstradobit. Udruga poslodavaca svejedno je odlučila da neće podržati Vladine mjere iako su usklađivanju i prilagodbama prethodile intenzivne konzultacije upravo s njihovom udrugom, zbog čega ministar Ćorić smatra da je prijedlog, koji uskoro ide u javno savjetovanje, »optimiziran u najvećoj mogućoj mjeri«. Tako je oporezivanje prekomjernih marži u suštini jedina prava antiinflacijska mjera, ostale su usmjerene k smanjenju pregrijanosti ekonomije, po novome. Negoduje i Glas poduzetnika, kažu da su poduzetnici trebali biti uključeni u pripremu mjera i ponovo traže od Vlade da objavi procjenu učinaka mjera i da ih više ne dovodi pred gotov čin.
Najavljivani porezni cunami neće se sunovratiti ni na privatne iznajmljivače. I tu je Vlada reterirala – umjesto najavljenog povećanja paušala po krevetu za 200 posto (što bi uz lanjskih 400 posto bilo ukupno 600 posto u dvije godine!), dobili su rast od 50 posto koji će se odnositi samo na donju granicu paušala i to samo na iznajmljivače koji posluju u najrazvijenijim turističkim destinacijama; ostalima sve ostaje po starom, kao i paušalcima koji godišnje zarade ne više od 40.000 eura.
Najzadovoljniji mjerama za smanjenje pregrijanosti privrede mogu biti umirovljenici, njih 541 tisuća kojima se od iduće godine ukidaju porezi na mirovine. Uključujući i one povlaštene, poput mirovine bivšeg predsjednika Republike koja iznosi 3.000 eura. Pravednost poreznog sustava tako nam se malo poljuljala baš kod mirovina, ali to ionako nije antiinflacijska mjera jer se radi o jedinoj mjeri koja će državni proračun nešto koštati, oko 180 milijuna eura, ali i proračune jedinica lokalnih samouprava jer će ostati bez dijela prihoda od poreza na dohodak, odnosno na mirovine, a koji će im Vlada nekako morati kompenzirati. Sve ostale mjere su za pravedniji raspored poreznog tereta i održavanja gospodarstva na radnoj temperaturi.