Europska središnja banka je odlučila zadržati tri svoje ključne stope na postojećim razinama, pa tako kamatna stopa na novčani depozit i dalje iznosi 2,25 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja 2,40 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,65 posto. Na tu je razinu ECB svoje stope podigao na svojoj lipanjskoj sjednici, kako bi počeo kočiti inflaciju. Iako inflatorna kretanja i dalje prijete, odlučili su zasad ne reagirati dodatno, u uvjetima slabog gospodarskog rasta. Takva je odluka bila i očekivana, odnosno za ovu srpanjsku sjednicu Upravnog vijeća ECB-a tržišta su i očekivala status quo što se tiče kamatnih stopa.

Ipak, već se u rujnu očekuje nastavak rasta ključnih stopa jer su pritisci na rast cijena i dalje jaki, te još jednom do kraja godine. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde jučer je rekla da je istina da je inflacija pala na 2,8 posto u lipnju, s 3,2 posto u svibnju, no potvrdila je da energetski šok i dalje utječe na rast cijena. Novi se krug prelijevanja cijena energije na šire cijene tek očekuje, i to u uvjetima negativnih izgleda za rast BDP-a. Stoga će ECB nastaviti prikupljati podatke te po potrebi reagirati u rujnu. Objasnila je da poskupljuju troškovi inputa za tvrtke, pa one to prelijevaju na prodajne cijene. Iako su dakle komponente inflacije, ukupne i temeljne, zasad usporile, puni učinak energetskog šoka na cijene još se nije pokazao. ECB naravno ostaje predan svom cilju od 2 posto rasta cijena godišnje, no neizvjesnosti najviše proizlaze iz sukoba na Bliskom istoku. Lagarde kaže da bi obnovljeni poremećaji u opskrbi energijom mogli dodatno povećati cijene, što bi utjecalo na prihode, potrošnju i ulaganja. Pogoršanje sentimenta na financijskim tržištima ili manja ponuda kredita mogli bi smanjiti potražnju. Napetosti u međunarodnoj razmjeni mogle bi dodatno poremetiti lance opskrbe, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganja. Energetski šok mogao bi se pak dodatno pojačati, a njegovi učinci na cijene i plaće biti jači nego se očekuje. Spomenula je i ekstremne vremenske uvjete, odnosno toplinske valove, klimatske krize, koje bi mogle izazvati još veći rast cijena hrane. No, moguć je i svjetliji scenarij, ako se sukob riješi na održiv način, opisala je Lagarde na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon sjednice Upravnog vijeća, a na kojoj je bio i potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić.

Inače, rast ključnih stopa izravno utječe na rast kamata na kredite i depozite za državu, građane i poduzeća u eurozoni. Uvjeti kreditiranja su se od zadnje sjednice ECB-a već postrožili, a banke su u ponude počele ponovno vraćati kredite s promjenjivom stopom, kako bi uhvatile »momentum« rastućih kamata. To otvara nove rizike za dužnike. U priopćenju ECB-a uoči presice navedeno je pak da su »izgledi za cijene energije, doduše vrlo volatilni, trenutačno blizu razina osnovnih lipanjskih projekcija stručnjaka eurosustava i znatno iznad razina zabilježenih prije sukoba na Bliskom istoku«. Također kažu, »vlada velika neizvjesnost i utjecaj energetskog šoka na inflaciju još se nije pokazao u cijelosti«. Upravno vijeće će stoga pomno pratiti jačinu i trajanje tog šoka te neizravne učinke i učinke u drugom krugu. Ponovili su da su se obvezali utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju. Kažu da će na svakom sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima. Ne opredjeljuju se, navode, unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa. Ipak, podsjećaju da su spremni prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala na razini od 2 posto.