Grb HOS-a oslikan je na crnoj podlozi na muralu na nadvožnjaku koji vodi do OŠ »Ivan Zajc« na Škurinjama. Sve ono što se događa nakon što je Grad Rijeka odlučio postupiti po prijavi građanske inicijative »Ulice bez mržnje«, u sivoj je zoni.

Zbog dvostrukih konotacija za koje nisu krivi ni građanska inicijativa, ni Grad Rijeka, ni braniteljske udruge ni Armada. No, to ne mijenja činjenicu da je došlo do polarizacije u javnosti koja je rezultirala uzimanjem pravde u svoje ruke, ignorirajući odluku gradske vlasti koja je pojasnila da je brisanje rezultat gradskih propisa i postupanja po službenoj dužnosti. Kada je riječ o dvostrukim konotacijama, za njih su zaslužne odluke hrvatskih sudova. Ustavni sud utvrdio je da je poklič »Za dom spremni« neprihvatljiv. I to u više navrata. No, Visoki prekršajni sud ocijenio je da su obilježja HOS-a dopuštena u komemorativne svrhe. Iako je u grbu HOS-a upisano upravo Za dom spremni.

Sve do 1992. godine HOS je bio kao stranačka vojska HSP-a kada je integriran u Hrvatsku vojsku odlukom predsjednika Franje Tuđmana. Tome treba dodati i da je činjenica da je grb HOS-a u registar udruga i službenih obilježja uveden i službeno priznat kao grb udruge i postrojbe iz Domovinskog rata u mandatu SDP-ove Vlade i premijera Ivice Račana. To znači da je Grad Rijeka trebao i te kako detaljno obrazložiti svoju odluku o brisanju HOS-ovog grba s murala. Budući da je bila riječ o sivoj zoni, braniteljske udruge i pripadnici Armade organizirali su se, ponovo naslikali grb HOS-a i obnovili cijeli mural. Sada se traži rješenje kako bi se izbjegla daljnja konfrontacija i kako bi se spriječile daljnje polarizacije građana. Polarizacije koje jedne tjeraju da osjećaju nelagodu i strah s obzirom na ono što se događa u javnom prostoru, a druge da prijete i uzimaju stvar u svoje ruke jer se vrijeđa Domovinski rat. Vidjet ćemo kako će se cijela priča završiti.

Ali ima jedan dio u priči koji je apsolutno neprihvatljiv i koji zahtijeva i te kako reakciju institucija pravne države, ali i jasan stav organizatora obnavljanja murala. To je dio kojemu je riječka javnost mogla svjedočiti nakon objave videosnimke nakon što je posao obnove dovršen. Dio onih koji su bili na Škurinjama proslavio je podizanjem desnice i vikanjem pozdrava »Za dom spremni«. Taj dio iz sive je zone cijelu stvar vratio u crnu. Nema nikakve dvojbe da takvo ponašanje ne može biti kvalifiicirano kao briga za dignitet Domovinskog rata. Ustašovanje je protuzakonito i protuustavno. Dignitet Domovinskog rata brani se sjećanjem na ratne postrojbe, ali i poštovanjem pravne države. Prije svega Ustava koji je temelj svega. Za obranu Hrvatske, ali i za Hrvatsku kao demokratsku zemlju borila se većina onih koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Neki kao dragovoljci, a neki kao građani koji su se odazvali pozivu na mobilizaciju. Malo je onih koji su se od 1991. do 1995. godine borili za to da se pod krinkom zaštite digniteta Domovinskog rata odobrava rehibilitacija najvećeg zla u hrvatskoj povijesti. Što je Nezavisna Država Hrvatska bila. To su znali svi oni koji su pisali Ustav moderne Hrvatske. To bi trebala znati većina onih koji su se za Hrvatsku borili. U konkretnom slučaju vikanjem »Za dom spremni« kompromitirana je cijela inicijativa. Bilo bi za očekivati da se od takvog ponašanja ograde svi koji su inicijativu pokrenuli. Kao što bi bilo za očekivati da svoj posao odradi policija, utvrdi činjenično stanje i po potrebi proslijedi sve nadležnim sudovima.

Na taj dio upozorila je i riječka gradonačelnica Iva Rinčić koja je ocijenila da oko toga ne može biti nikakvog spora jer je uzvikivanje tog pokliča protuustavno i protuzakonito te ni na koji način ne odražava vrijednosti Grada Rijeke, ali ni Republike Hrvatske. Ona očekuje da policija i sve nadležne institucije poduzmu odgovarajuće mjere. Očekuju to svi oni koji su za poštovanje pravne države koja se mora boriti protiv svega onoga što je ugrožava. Bilo bi normalno da se od toga dijela i te kako ograde braniteljske udruge i Armada. Ako im je do zaštite digniteta Domovinskog rata. Ako im je do ljubavi prema domovini, onda moraju braniti pravnu državu i prestati implicitno negirati pravo izvršne vlasti da donosi odluke u skladu sa zakonima.

U demokratskim društvima nezadovoljstvo lokalnom, županijskom ili državnom vlasti iskazuje se na biralištima. Sve ostalo je pokušaj neformalnih veto aktera da izvaninstitucionalno kroje politike u skladu s njihovim sustavom vrijednosti.