Hrvatska narodna banka odaslala je dramatičan apel o rastućim rizicima za građane i banke zbog rasta kamatnih stopa i cijena nekretnina u uvjetima geopolitičkih nestabilnosti i stagnacije domaćeg gospodarstva.

Okidači rizika

Savjet HNB-a, na čelu s novim guvernerom Antom Žigmanom, ocijenio je da »u slučaju usporavanja ili preokreta financijskog i gospodarskog ciklusa, povišena razina zaduženosti povećava osjetljivost kućanstava i banaka na moguće šokove, dok dugotrajno razdoblje vrlo visokog rasta cijena nekretnina povećava rizik njihova snažnijeg pada«.

U prvoj polovini ove godine je i izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima ostala umjereno povišena, a to ponajviše odražava izraženi rast kredita privatnom sektoru i izrazit rast cijena stambenih nekretnina, kažu.

Za potrošače bi se posebno problematično moglo pokazati to što banke radi vlastite zaštite vraćaju u ponudu kredite s promjenjivom kamatnom stopom. To, navode u HNB-u, ovisno o kretanju tržišnih kamatnih stopa, može biti rizično ponajprije za potrošače, ali i za banke.

Glavni su potencijalni okidači za materijalizaciju domaćih ekonomskih rizika i dalje vanjski – geopolitika i vojni sukobi, te povišena valuacije dionica na globalnim financijskim tržištima, tumači HNB, te podsjeća da su kriteriji kreditiranja potrošača već lani postroženi, što je rezultiralo usporavanjem gotovinskih kredita ali, čini se, nedovoljno. Oni su se donekle usporili, no rast im je i dalje snažan, a u svibnju zamah i povećan.

Još manje kredita

I dalje rastu po 10 posto godišnje. HNB je sve to očito potaklo na najavu dodatnih mjera. Banke će od iduće godine morati povećati stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na 2 posto.

Uz to, središnja banka dodatno je upozorila da će, »ako se rizici za financijsku stabilnost nastave povećavati, dodatno postrožiti makrobonitetne mjere«.

To bi značilo da će do kredita biti još teže doći jer bi se mogli dodatno postrožiti uvjeti za njihovo odobravanje, a onda će vjerojatno i poskupjeti.

Rizik rasta kamata je velik zbog antiinflacijske politike Europske središnje banke, koja diže ključne kamatne stope, što bi mogao biti okidač rizika neplaćanja za prezadužene.

No, naviše bi ih mogla pogurati i sama dodatna regulativa. U HNB-u očito procjenjuju da je kreditiranje građana dotaklo plafon, te da potrošačko kreditiranje, uvjetno rečeno, mora stati.

Svaka pak promjena makroekonomskih uvjeta, što HNB također očekuje, mogla bi pogoršati uvjete života i narušiti sposobnost otplate.

Što je točno središnju banku nagnalo na ovakav istup? Dok su u priopćenju tek spomenuli moguće usporavanje, odnosno preokret financijskog i gospodarskog ciklusa, u Informaciji o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima koja prati srpanjsku sjednicu Savjeta, to su i pojasnili.

Očekivanja za BDP u drugom kvartalu nisu naime dobra, što se temelji na padu industrije i trgovine na malo.

– Visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ponajprije obujam industrijske proizvodnje i promet u trgovini na malo, u drugom tromjesečju ove godine još su relativno nepovoljni, te upućuju na prigušen porast gospodarske aktivnosti nakon stagnacije u prvom tromjesečju.

Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, realni bi rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi se godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto, koliko je iznosila u prvom tromjesečju.

U odnosu na prethodnu iteraciju procjena je revidirana naniže (s ranijih 0,7 posto na tromjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini), uglavnom zbog nepovoljnih pokazatelja za svibanj.

Pad u industriji u svibnju se produbio, pa je u prva dva mjeseca drugog tromjesečja obujam industrijske proizvodnje bio niži za 2,5 posto u odnosu na prosjek prvog tromjesečja.

Promatra li se prema glavnim industrijskim komponentama, vidno je smanjena proizvodnja energije, kapitalnih proizvoda te netrajnih dobara za široku potrošnju.

U svibnju se intenzivirao i pad obujma prometa u trgovini na malo, koji je dosegnuo 2 posto na mjesečnoj razini, pa je u travnju i svibnju realni promet u trgovini na malo bio za 0,8 posto niži u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, tumače u HNB-u.

Dva slaba kvartala

Dok je, dakle, svojevremeno HNB-ova procjena realnog kvartalnog rasta u prvom ovogodišnjem kvartalu bila svega 0,1 posto, a što je praktički pozitivna nula (prvi kvartal 2026. prema zadnjem kvartalu 2025.), da bi je DZS u svojoj prvoj procjeni sveo na »čistu« nulu od 0,0 posto rasta, sada je i drugi kvartal 2026. (u odnosu na prvi) HNB procijenio na mršavih 0,3 posto rasta.

Već procjena za prvi kvartal ove godine ukazivala je, odnosno ukazuje, na snažno usporavanje u odnosu na kvartalni rast iz zadnjeg lanjskog kvartala, kada je u odnosu na treći kvartal 2025. ostvaren rast od čak 1,4 posto.

Stoga se čekala brza procjena HNB-a za drugi kvartal 2026. Jer, podsjetimo, dva uzastopna kvartalna pada su tehnička recesija.

Ovdje nije u pitanju pad, ali jest stagnacija. Stope kvartalnog rasta od 0,0 i 0,3 posto k tome su i praktički na razini statističke greške. Sve to naravno ruši prognozu godišnjeg rasta BDP-a koji u HNB-u sada procjenjuju na svega 1,6 posto.

Kako dalje tumače u HNB-u, kretanja u trgovini na malo mogla bi biti povezana s porastom cijena energenata nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, što je nepovoljno djelovalo na realni raspoloživi dohodak kućanstava i smanjilo pouzdanje potrošača.

– Postizanje okvirnoga sporazuma između SAD-a i Irana upućivalo je na moguće postupno slabljenje toga nepovoljnog učinka, no ponovno pooštravanje napetosti početkom srpnja povećalo je neizvjesnost njegove provedbe, pa su rizici povezani s rastom cijene nafte, a onda i inflacijom i potrošačkim optimizmom, još naglašeni, kažu u HNB-u. Nisu međutim zaboravili ni na turizam koji je, kao što je već poznato, u lipnju podbacio.

Turizam podbacio

Lipanjska »turistička rupa« odrazila se i na ove prognoze HNB-a.

– I fizički su se pokazatelji aktivnosti u turizmu pogoršali, uz pad broja dolazaka i noćenja od oko 1 posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju.

Krajem drugog tromjesečja primjetan je oporavak potrošačkoga i poslovnog optimizma, koji su se i nadalje nalazili iznad dugoročnog prosjeka, premda je većina indikatora još bila ispod razina iz prvog tromjesečja.

S druge strane, obujam građevinskih radova u travnju je stagnirao u odnosu na ožujak, ali je zbog učinka prijenosa povezanog s povećanjem obujma u ožujku bio za 1 posto viši u odnosu na prosjek prvog tromjesečja, navodi HNB.

Ipak, dodaje, tijekom drugog tromjesečja 2026. zaposlenost je blago porasla, a nominalne su plaće nastavile vrlo snažno rasti. Pritom su, kažu, plaće u javnom sektoru i u ostatku gospodarstva rasle podjednakim intenzitetom. Istodobno se i godišnji rast realne bruto plaće ubrzao na 3,7 posto, navodi HNB.

Usluge povukle inflaciju

U Biltenu HNB-a se navodi i da se inflacija u Hrvatskoj u lipnju usporila drugi mjesec zaredom, čemu je ponajviše pridonio nastavak usporavanja rasta cijena energije, a u manjoj mjeri i hrane.

Nasuprot tome, inflacija cijena usluga u lipnju se ubrzala, pa se doprinos usluga ukupnoj inflaciji izjednačio s doprinosom energije.