Dan biciklista, koji se obilježava 16. srpnja, prilika je za podsjećanje na važnost održive mobilnosti, ali i za pogled na stvarne navike građana. Nova analiza javno dostupnih podataka pokazuje kako se bicikl u Hrvatskoj i dalje koristi znatno rjeđe nego u većem dijelu Europske unije, pri čemu su razlike između kontinentalnog i jadranskog dijela zemlje vrlo izražene.

Podaci hrvatskih nacionalnih istraživanja i platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr otkrivaju da Hrvati bicikl uglavnom doživljavaju kao rekreativno prijevozno sredstvo, dok svakodnevna vožnja još nije zaživjela u mjeri kakva je u brojnim europskim državama.

Prema analizi Nacionalnog prometnog modela izrađenoj za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, biciklom se u Hrvatskoj obavlja tek pet posto svih putovanja. Sličnu sliku daje i Eurobarometrovo istraživanje koje pokazuje da svega šest posto građana redovito koristi bicikl.

Oba rezultata ispod su prosjeka Europske unije, gdje bicikl redovito koristi osam posto stanovnika. Hrvatska se tako nalazi pri dnu europske ljestvice, uz Francusku, gdje bicikl redovito vozi četiri posto građana. Istodobno, susjedna Slovenija bilježi devet posto redovitih biciklista, dok je u Mađarskoj taj udio čak 22 posto.

Kada se promatra nešto šira slika, rezultati su ipak nešto optimističniji. Čak 22 posto hrvatskih ispitanika navodi da bicikl vozi barem jednom tjedno, što je tek neznatno ispod europskog prosjeka od 23,6 posto. To sugerira da velik broj građana bicikl koristi povremeno, ali ga rijetko bira kao svakodnevno prijevozno sredstvo.

Takvu naviku potvrđuju i podaci platforme Shoptok.hr. Među deset najtraženijih modela bicikala nalaze se dvije potpuno različite kategorije. S jedne strane su pristupačni gradski bicikli, čije se cijene kreću između 176 i 269 eura, namijenjeni svakodnevnoj vožnji, dok drugu polovicu čine znatno skuplji brdski, trekking i cestovni modeli poznatih proizvođača poput Fujija, KTM-a i Treka, čije se cijene kreću od 549 do čak 1.599 eura. Upravo velik interes za sportske modele upućuje na to da građani bicikl češće kupuju za rekreaciju nego za odlazak na posao ili obavljanje svakodnevnih obveza.

Razlike su posebno vidljive kada se usporede kontinentalna i jadranska Hrvatska. Prema Nacionalnom prometnom modelu, stanovnici jadranskih županija bicikl koriste čak 65 posto rjeđe od stanovnika kontinentalnog dijela zemlje. Na Jadranu se biciklom obavlja tek oko dva posto svih putovanja, dok nacionalni prosjek iznosi pet posto.

Istodobno, stanovnici priobalja oko 40 posto više putuju automobilom te 60 posto više pješice nego građani kontinentalne Hrvatske. Kao jedan od mogućih razloga Nacionalni plan ističe konfiguraciju terena, odnosno brojne uspone u obalnim gradovima, zbog čega bi električni bicikli mogli postati jedno od mogućih rješenja.

Regionalne razlike vidljive su i u internetskim pretragama. Googleovi podaci za posljednjih godinu dana pokazuju da najveći interes za pojam “bicikl” dolazi upravo iz kontinentalnih županija. Na vrhu se nalaze Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska i Osječko-baranjska županija. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se šest jadranskih županija, a najmanji interes bilježi Dubrovačko-neretvanska županija.

Pravi hrvatski rekorder po korištenju bicikla ipak je Varaždin. Prema Nacionalnom planu, čak 26 posto svih putovanja u tom gradu obavlja se biciklom, što predstavlja najveći zabilježeni udio u Hrvatskoj.

Ipak, razvoj biciklizma prate i ozbiljni sigurnosni izazovi. U razdoblju od 2010. do 2019. godine biciklisti su činili 13 posto svih teško stradalih u prometnim nesrećama, dok Hrvatska bilježi čak 28 posto više poginulih biciklista po milijunu stanovnika od prosjeka Europske unije.

Posebno zabrinjava podatak da u čak 83 posto teških prometnih nesreća koje su sami uzrokovali biciklisti vozači nisu nosili zaštitnu kacigu. Otprilike svaki četvrti od njih bio je mlađi od 25 godina.

S druge strane, među poginulim biciklistima prevladavaju starije osobe. Čak 80 posto smrtno stradalih bilo je starije od 50 godina, dok djeca mlađa od 15 godina čine svega pet posto poginulih. Dodatni izazov predstavlja činjenica da se oko 70 posto svih stradavanja biciklista događa u urbanim sredinama, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim udjelom takvih nesreća u Europskoj uniji.

Stručnjaci stoga ističu kako će ključnu ulogu u većem korištenju bicikala imati razvoj kvalitetne infrastrukture. Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027. godine predviđa izgradnju više od 850 kilometara nove biciklističke infrastrukture uz ulaganje od 166,7 milijuna eura. Posljednjih godina raste i broj gradova koji građanima nude sustave javnih bicikala.

Hoće li Hrvatska u budućnosti postati zemlja u kojoj se bicikl koristi kao svakodnevno prijevozno sredstvo ili će i dalje ostati prije svega izbor za vikend rekreaciju, uvelike će ovisiti upravo o nastavku ulaganja u sigurniju i dostupniju biciklističku infrastrukturu diljem zemlje.