“Nastavit će se provoditi aktivnosti pomoći minskim žrtvama i praćenje njihovih potreba poboljšanim rješenjima.

U tijeku su izmjene zakona o protuminskom djelovanju s kojima će se izjednačiti osnovica za izračun naknade po osnovi tjelesnog oštećenja pirotehničara sa hrvatskim braniteljima, koja je trenutno nešto niža za pirotehničare”, rekao je Božinović u Hrvatskom saboru predstavljajući izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu.

Istaknuo je i da će posebice ustrajati na aktivnostima korištenja našeg opsežnog iskustva i provjerenih metodologija za pomoć drugim zemljama zagađenim minama diljem svijeta.

Božinović je kazao da je na kraju 2025. bilo 1,9 četvornih kilometara minski sumnjivog područja i na kojim su završeni poslovi razminiranja. Prilikom obavljanja svih poslova razminiranja u toj godini pronađeno je i uništeno 1869 protupješačkih, 208 protuoklopnih mina te 408 komada ubojitih  sredstava.

Naveo je i da su se, nažalost, u prošloj godini, na područjima Karlovačke i Ličko-senjske županije tijekom razminiranja dogodile dvije nesreće tijekom kojih je u Oštarijama poginuo jedan pirotehničar, a jedna je osoba lakše ozlijeđena.

Iznio je podatak da je za poslove razminiranja u prošloj godini utrošeno 89,5 milijuna eura, od toga je 63,6 posto sredstava bilo iz fondova EU.

Podsjetivši da je Hrvatska ove godine proglašena zemljom bez minski sumnjivih područja, naveo je da je od početno procijenjenih 13.000 četvornih kilometara minski sumnjivog područja razminirano njih 876, a preostalih 12.124 četvorna kilometra isključeno je sustavnom, kontinuiranom i intenzivnom provedbom općeg i tehničkog izviđanja koje su provodili tehničari Hrvatskog centra za razminiranje od 1998..

Božinović je iznio podatak da je pronađeno i uništeno više od 107.000 komada protupješačkih i protuoklopnih mina te više od 470.000 neeksplodiranih ubojitih sredstava. Pri tome je od 1998. godine u protuminsko djelovanje uloženo 1,2 milijardi eura.

Od 1996. do danas od mina poginulo 208 osoba 

“Nažalost, u razdoblju od 1996., kada su prestala aktivna ratna djelovanja, do danas evidentirane su 432 minske nesreće u kojima je od mina stradalo 612 osoba. Od toga broja 208 osoba je poginulo”, rekao je. Dodao je i da je od 136 pirotehničara i pomoćnih djelatnika koji su stradali obavljajući razminiranje  smrtno stradalo njih 41.

Tijekom rasprave zastupnici su pohvalili činjenicu da je Hrvatska ove godine proglašena zemljom bez minski sumnjivih područja što donosi brojne koristi za one koji su živjeli u bivšim minski sumnjivim područjima upozorivši da je od mina nakon rata stradalo 208 osoba.

Napominjući da će podržati predloženo izvješće Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) upozorila je i da je tragična pogibija pirotehničara u Oštarijama u prošloj godini podsjetnik na tešku, opasnu i bolnu epohu u povijesti Hrvatske. Smatra da će sada – nakon što je Hrvatska proglašena zemljom bez minski sumnjivih područja, Hrvatski centar za razminiranje morati proći transformaciju te poslužiti za prijenos zemljama kojima je to potrebno, a takvih je puno.

Dubravka Novak (Klub Možemo!) upozorila je da izvješće za prošlu godinu ne navodi podatke o broju osoba koje su radile na razminiranju te niti raspodjelu onih koji su to radili za državnu službu i privatne tvrtke.

“Nema podataka o tome koliko je osoba prošle godine, privodeći kraju poslove razminiranja, ostalo bez svog ugovora, a danas se nalaze na burzi za zapošljavanje”, kazala je.