CRES – Nakon dugogodišnjeg rada i temeljito provedenog istraživanja, u palači Moise javnosti je predstavljena knjiga “Opat Giovanni Moise, čovjek i njegovo djelo”, zajednički rad dvojice autora, prof. dr. Jurja Sepčića i prof. dr. Franje Velčića.

Dok je Velčić svećenik i povjesničar, doktor crkvene povijesti i dugogodišnji profesor na Teologiji u Rijeci, Sepčić je prije svega liječnik – neurolog, profesor emeritus na Medicinskom fakultetu i znanstvenik istraživač, koji se proučavanju povijesti u potpunosti posvetio nakon umirovljenja.

Povezuje ih to što su rođeni Cresani, što ne kriju ljubav prema rodnom otoku i što svojim djelovanjem nastoje javnosti otkriti i predstaviti događaje i ličnosti iz creske povijesti koji pokazuju da se i u tzv. provinciji mogu naći veliki ljudi koji su činili velika djela.

Njihov najnoviji rad knjiga je posvećena opatu Moiseu, nedovoljno poznatom Cresaninu koji je živio od 1820. do 1888. godine. Iako, osim za vrijeme školovanja u Veneciji, praktički nije napuštao rodni otok, bio je u kontaktu s mnogim znamenitim osobama tog vremena s kojima se redovito dopisivao.

Autor je prve gramatike talijanskog jezika, objavljivao je i književne radove na hrvatskom jeziku, odnosno creskom govoru, a svojim životnim pozivom smatrao je poučavanje mladih naraštaja.

Premalo se znalo

Prvo sveobuhvatno djelo o Giovanniju Moiseu predstavili su recenzenti prof. dr. Sanja Bogović i prof. dr. Marko Medved, a program je moderirala urednica izdanja Andreja Malovoz.

Prof. Sanja Bogović naglasila je da knjiga rasvjetljava “lik koji je neizostavan dio kulturnog pamćenja Cresa, ali se o njemu premalo do ništa znalo”.

Primjerak knjige s posvetom dvojice autora

U svojoj recenziji napisala je da je “riječ o čovjeku koji je u drugoj polovici velikoga 19. stoljeća tiho, ali snažno, iz periferije djelovao na povijesne i književnojezične tijekove u Hrvatskoj i Italiji pa će pojavom ove knjige biti popunjene lakune u historiografiji”, dok prof. Medved smatra da “knjiga daje izrazito velik doprinos vraćanju Moisea u kontekst hrvatske kulture, poštujući njegov talijanski jezični izričaj”.

Prof. Sanja Bogović istaknula je još jedan zanimljiv detalj – činjenicu da se predstavljanje knjige o opatu Moiseu održava u njegovoj rodnoj kući, koja je danas edukacijski centar riječkog sveučilišta, a u kojoj je opat Moise, u potpunosti posvećen obrazovanju mladih, osnovao privatnu gimnaziju. Može se zaključiti da je danas palača dobila upravo onaj smisao i ulogu koju je opat Moise želio da ima.

“Ilirski” jezik

Na kraju su o svom djelu govorili sami autori, zahvalivši velikom broju pojedinaca i ustanova koji su im tijekom istraživanja pružili pomoć. Posebno su istaknuli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Grad Cres i Stevu Filinića, uz nakladnika Sveučilište u Rijeci, suizdavača Grad Cres i izvršnog nakladnika Nakladu Kvarner.

Promocija knjige u palači Moise izazvala je veliki interes

Sepčić je otkrio da je poticaj za istraživanje opata Moisea dobio čitajući iredentistički govor ravnatelja jedne škole u Istri iz 1913. godine, koji je, veličajući velikane talijanske književnosti, izrazio žaljenje što je Moise pisao i ilirskim jezikom.

Sepčić se za pomoć obratio Velčiću, koji je otkrio da je opat Moise, pod pseudonimom Petar Perov Dujmović, kopač creski, objavio dvije zbirke balada na hrvatskom jeziku, nazvavši ih “Kolopisme”.

– Mons. Velčić i ja shvatili smo da je došlo vrijeme i da je naša dužnost kao Cresana da u integrativnom eseju obznanimo ne samo biografiju opata, već i rekonstrukciju izvora, kulturnog utjecaja i recepcije njegova književnog djela kroz povijest, ujedinjujući spise na “toskanskom” talijanskom jeziku sa spisima na “ilirskom” jeziku – rekao je dr. Sepčić.

Homo ludens

– U kontekstu svog vremena Cresanin opat Moise bio je značajna osoba, koju je Nicola Castagna, njegov suvremenik, filolog i povjesničar, na epitafu nad njegovim grobom na creskom groblju oslovio kao “filologo fra i primi d’Italia” (jednog od najistaknutijih filologa Italije).

O Moiseu se uglavnom znalo kao o autoru talijanskih gramatika i vrsnom pedagogu, a tek se usputno spominjalo da se okušao u pisanju pjesama na “ilirskome” jeziku, rekao je dr. Velčić, dodavši da je Moise bio homo ludens, čovjek koji se igra, jer je igra i razbibriga za njega bila jednako bitna kao i rad.

Knjiga tvrdog uveza, na stotinjak stranica, donosi cjelovit pregled života i djelovanja opata Giovannija Moisea, od njegova znanstvenog rada do privatnog života, uključujući i šaljive podvale i nepodopštine po kojima je bio poznat.

Nakon promocije mnogi su iskoristili priliku da dobiju svoj primjerak s posvetom dvojice autora, a za glazbenu dopunu programa pobrinula se klapa Burin.