Prvi put Primorsko-goranska i Istarska županija dobit će objedinjene karte koje će pokazati gdje se preklapaju klizišta, poplave, erozija, vrtače i opasnosti od podizanja razine mora. Riječ je o projektu PRIMIS, vrijednom gotovo 590.000 eura, koji je imao sastanak na Građevinskom fakultetu u Rijeci, a razvija metodologiju za procjenu višestrukih klimatskih i geoloških rizika kakva se u Hrvatskoj dosad nije sustavno primjenjivala.

Paralelno, riječki Građevinski fakultet partner je i na projektu KLIM-PRI, približno jednake vrijednosti, koji je usmjeren na jačanje otpornosti gradova Rijeke i Pule na klimatske promjene u sektorima turizma, zdravstva i vodnih resursa, uključujući istraživanje inovativnih građevinskih materijala za povećanje otpornosti urbanih prostora. Dva projekta zajedno dosežu vrijednost od gotovo 1,2 milijuna eura.

Cjelovit uvid

Projekt PRIMIS, Primijenjena metodologija integrirane procjene višestrukih opasnosti za prilagodbu klimatskim promjenama, financiran iz fondova Europske unije, provodi se od travnja 2026. do travnja 2029., a bavi se pristupom koji se u Hrvatskoj još uvijek sustavno ne primjenjuje: umjesto pojedinih hazarda, u fokusu je njihovo međudjelovanje. Na Građevinskom fakultetu u Rijeci održan je kick-off sastanak projekta, uz sudjelovanje predstavnika Primorsko-goranske i Istarske županije te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

U sklopu projekta PRIMIS razvija se metodologija za procjenu geoloških hazarda – klizišta, erozije i vrtača – te rizika od poplava uzrokovanih obilnim oborinama i obalne ranjivosti zbog ekstremnih razina mora i valova na području Primorsko-goranske i Istarske županije. Projektom je predviđena izrada više od 40 karata i stručnih alata, među kojima su i prve objedinjene karte višestrukih rizika koje će pokazati gdje se različiti hazardi preklapaju. Tako će svaka jedinica lokalne samouprave u objema županijama prvi put dobiti cjelovit uvid u prirodne rizike na svom području, uključujući karte podložnosti poplavama i geološkim hazardima koje obuhvaćaju njihov cjelokupni prostor. Uspostavit će se i javno dostupna baza podataka, provesti edukacije, a rezultati predstaviti na okruglim stolovima i javnim tribinama otvorenima za građane, stručnu javnost i medije.

Ono što PRIMIS razlikuje od sličnih projekata jest da sve tri istraživačke grupe grade na metodologijama koje su riječki znanstvenici već razvijali u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te županijskim zavodima za prostorno uređenje, a sada ih unapređuju i međusobno povezuju.

Baza klizišta

U suradnji s Primorsko-goranskom županijom, voditeljica grupe za geološke hazarde Petra Jagodnik izradila je najveću regionalnu bazu podataka o klizištima u Hrvatskoj, s više od 11.000 evidentiranih klizišta. Baza je nastala primjenom visokorezolucijskih LiDAR podataka i metodologije razvijene na riječkom Građevinskom fakultetu, a njezina istraživanja među prvima su u Hrvatskoj pokazala da se suvremene metode kartiranja mogu izravno koristiti u prostornom planiranju.

– Naš cilj nije izraditi karte koje će ostati samo rezultat projekta, nego stvoriti stručne podloge koje će županije dugoročno koristiti pri donošenju prostornih i razvojnih odluka, navodi Jagodnik.

Voditelj projekta, Igor Ružić, predvodi tim koji je izradio prve analize ranjivosti hrvatske obale na podizanje razine mora primjenom metodologije prilagođene specifičnostima jadranske obale, potvrđene kroz niz objavljenih znanstvenih radova, a čiji su rezultati dostupni i kroz znanstvenu knjigu i javnu web aplikaciju.

– Sada tu metodologiju primjenjujemo i na Istarsku županiju, dok ćemo za Primorsko-goransku provesti znatno detaljnije analize zahvaljujući novim prostornim podlogama dobivenim u okviru nacionalnog projekta multisenzorskog snimanja koji je provela Državna geodetska uprava, objašnjava Ružić.

Rizik od poplava

Istovremeno voditelj radne grupe za poplave Nino Krvavica, koji je prije nekoliko godina uspostavio metodologiju za procjenu rizika od poplava uzrokovanih jakim oborinama u Hrvatskoj kroz strateški međunarodni projekt STREAM, naglašava da hazardi rijetko kada djeluju izolirano.

– Visoka razina mora može otežati otjecanje oborinskih voda, a bujični tokovi mogu povećati opasnost od aktivacije klizišta. Zato smo u projektu PRIMIS objedinili grupe koje su prethodno proučavale svaki hazard zasebno i to znanje sada povezujemo u standardiziranu metodologiju s naglaskom na integraciji u strateške i planske dokumente, najavljuje Krvavica.

Razvoj metodologije odvija se u suradnji s talijanskim institutom CNR-IRPI, jednom od vodećih europskih ustanova za istraživanje geohazarda, i u okviru međunarodne COST mreže ANTICIPATE, koja okuplja više od 40 vodećih europskih stručnjaka za upravljanje višestrukim hazardima i sustavima za rano uzbunjivanje. Pritom riječki istraživači ne čekaju da se inovativna rješenja razviju drugdje u Europi, već od samog početka sudjeluju u njihovu oblikovanju. Naime, obje županije planiraju rezultate integrirati u prostorne planove i razvojne strategije te nastaviti suradnju s Građevinskim fakultetom i nakon završetka projekta, s ciljem da se znanje i iskustvo stečenog kroz ovaj projekt prenese i ostalim hrvatskim županijama, gradovima i općinama suočenima s klimatskim rizicima.