Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj nastavile su snažno rasti i u prvom tromjesečju 2026. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stanovi i kuće u Hrvatskoj bili su u prosjeku 3,3 posto skuplji nego u posljednjem tromjesečju 2025., dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, poskupjeli 14,3 posto.

Time je rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj bio znatno snažniji od prosjeka Europske unije. Eurostatovi podaci pokazuju da su cijene stambenih nekretnina u EU-u u prvom tromjesečju 2026. porasle 5,1 posto na godišnjoj razini, a u europodručju 4,7 posto.

U odnosu na prethodno tromjesečje, rast u EU-u iznosio je 1,2 posto, a u europodručju jedan posto.

Spirala poskupljenja

Hrvatska se tako našla među državama članicama s najbržim rastom cijena stambenih nekretnina. Veći godišnji rast od Hrvatske imali su Portugal, gdje su cijene porasle 17,8 posto, Bugarska s rastom od 14,8 posto te Slovačka s 14,4 posto.

Hrvatski rast od 14,3 posto tek je neznatno niži od slovačkog, dok je gotovo tri puta veći od prosjeka EU-a. Jedina država članica za koju Eurostat bilježi godišnji pad cijena bila je Finska, s minusom od dva posto.

DZS-ovi podaci pokazuju da su u Hrvatskoj najviše poskupjeli stambeni objekti u starogradnji čije su cijene u prvom tromjesečju bile 3,7 posto više nego u prethodnom tromjesečju, a čak 16,1 posto više nego godinu dana ranije.

Cijene novih stambenih objekata rastu nešto sporije, 2,1 posto na tromjesečnoj i 9,7 posto na godišnjoj razini.

U odnosu na kraj prošle godine, najizraženiji rast cijena zabilježen je u Zagrebu, gdje su stambeni objekti poskupjeli 4,8 posto. Na Jadranu su cijene porasle 2,3 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske 2,2 posto.

No, na godišnjoj razini najveći rast je zabilježen u kategoriji »ostalo«, gdje su cijene porasle 18,1 posto, dok je u Zagrebu godišnji rast iznosio 14,7 posto, a na Jadranu 12,6 posto.

To znači da rast cijena više nije predodređen samo za Zagreb i gradove u priobalju, već je najbrži godišnji rast zabilježen u ostatku zemlje, što upućuje na širenje pritiska na cijene i izvan najtraženijih urbanih i turističkih područja.

No, i dalje su Zagreb i Jadran najvidljivija tržišta u Hrvatskoj. Zanimljivo je da se snažan rast cijena događa uz znatan pad broja prodanih stambenih objekata. DZS je objavio da je broj prodanih stambenih objekata u prvom tromjesečju 2026. bio 27,5 posto manji nego u prethodnom tromjesečju te 42,2 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je vrijednost prodanih stambenih objekata pala 25,3 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2025. i 35,4 posto na godišnjoj razini.

Drugim riječima, tržište je ušlo u godinu s manje transakcija, ali s višim cijenama. To je kombinacija koja sugerira da se ponuda i dalje ne prilagođava dovoljno brzo, dok se dio potražnje, unatoč skupljem financiranju i visokim cijenama, još uvijek zadržava na tržištu.

Pad u Sloveniji

Zagreb je u prvom tromjesečju imao snažniji tromjesečni rast od hrvatskog prosjeka, dok je godišnji rast u ostatku zemlje bio veći nego u Zagrebu i na Jadranu.

Prema dostupnim podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta za potrebe državnih potpora pokazuju da je, primjerice, u Osijeku referentna prosječna cijena porasla s 1.444 na 1.604 eura po četvornom metru, u Splitu s 3.462 na 3.738 eura, dok je u zagrebačkom centru porasla s 3.052 na 3.413 eura po četvornom metru.

Riječani su prije godinu dana kvadrat stana plaćali po prosječnoj cijeni od 2.433 eura, da bi sada došla na 2.700 eura za četvorni metar.

Eurostat je objavio i da su najamnine u EU-u nastavile rasti, ali sporije od cijena nekretnina. U prvom tromjesečju 2026. cijene stambenih nekretnina u EU-u bile su 5,1 posto više nego godinu dana ranije, dok su najamnine porasle 3 posto.

U usporedbi s prosjekom 2025., najveći rast najamnina među državama članicama zabilježen je upravo u Hrvatskoj, i to 21,9 posto, a slijede nas Bugarska s 6,4 posto i Grčka 5 posto.

U istom su razdoblju najamnine porasle u svim zemljama EU-a, osim u Sloveniji, gdje su se smanjile za 0,9 posto i Finskoj, gdje su ostale nepromijenjene.

Vidljivo je da cijene kod nas rastu znatno brže od europskog prosjeka, dok se broj prodaja smanjuje. Najnoviji podaci potvrđuju nastavak snažnog rasta cijena stanova i kuća u Hrvatskoj, ali i otvaraju dodatno pitanje održivosti takvog trenda.

Za kupce to znači sve teži ulazak na tržište, a za kreatore stambene politike još jedan signal da problem priuštivosti stanovanja postaje sve izraženiji.