Vlada zasad ne razmišlja o pokretanju kaznene odgovornosti prema načelniku Glavnog stožera general-pukovniku Tihomiru Kundidu koji je, po njima, prekršio zakon kad je uvažio zapovijed predsjednika Republike da Hrvatska vojska ne sudjeluje na mimohodu povodom Dana Francuske Republike u Parizu, kao ni prema samom predsjedniku Zoranu Milanoviću koji je tu zapovijed izdao, jer se nadaju da će se netko predomisliti do 14. srpnja. A

li ministar pravosuđa Damir Habijan najavio je kako svakako razmatraju razne pravne korake, i kako pripremaju za predsjednika Milanovića – iznenađenje.

Pritisak Milanovića

Novi je moment izjava ministra obrane Ivana Anušića o tome da je Kundid najprije odobrio odlazak 21 hrvatskog vojnika u Pariz, a onda pod pritiskom Milanovića to promijenio.

Citirao je dokument iz Glavnog stožera kojim se potvrđuje da je najprije postojala pozitivna odluka Kundida, ali se onda sve promijenilo nakon intervencije šefa države.

Ministar obrane Anušić je jasno dao do znanja da postoje i druge opcije za odlazak u Francusku.

– Sastavnice naše nacionalne sigurnosti su i policija i specijalna policija, antiteroristička jedinica Lučko i veterani. Vidjet ćemo. Ovo je potpuno iracionalna odluka koja će, kao što sam rekao, imati daleko veće posljedice nego što to sad izgleda, rekao je ministar.

Prema mišljenju ustavnog stručnjaka Mate Palića, koji se sam oglasio s pogledom na ovu temu, valja postaviti jedno ključno pitanje – jesu li general-pukovniku Kundidu Milanovićevi pravnici objasnili da temeljem odredbe iz članka 205., stavak 4., Zakona o službi u Oružanim snagama, njegova djelatna vojna služba može prestati po sili zakona temeljem rješenja ministra obrane Ivana Anušića.

– Pojednostavljeno, moglo bi mu se dogoditi da jako brzo bude umirovljen ako tako odluči ministar obrane čiju je odluku odlučio ignorirati. Za takva rješenja ministra obrane postoji i praksa Visokog upravnog suda – primjerice, slučaj Burčul, kaže Mato Palić, podsjećajući na vrlo sličan spor oko Počasno-zaštitine bojne prije nekoliko godina, kad je Elvis Burčul, suprotno željama predsjednika kao vrhovnog zapovjednika, ekspresno umirovljen.

No kad je umirovljenje u pitanju jasne su i predsjednikove ovlasti, podsjetimo bivši šef države Stjepan Mesić koncem rujna 2000. poslao je u mirovinu čak sedam generala Hrvatske vojske.

Čekić i nakovanj

Iako izgleda u Vladi ne računaju na to da neka pravna mjera bude usmjerena na samog Kundida, koji je između čekića i nakovnja, nego žele potez kojim će ići na samog Milanovića, moguć je i scenarij po kojemu bi protiv načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida bio pokrenut postupak pred vojno-stegovnim sudom zbog kršenja stegovne odgovornosti.

Ako se bude dalje inzistiralo na tome da je načelnik Glavnog stožera prekršio Zakon o obrani, i ta je opcija moguća – članak 175. Zakon o vojnoj službi govori o neizvršavanju zapovijedi, ali i odluke: u ovom slučaju Vlada ili MORH mogli bi se pozvati na to da se Kundid oglušio na odluku MORH-a.

Sankcije su razne – od oduzimanja ili umanjivanja činova, do razrješenja s dužnosti, ali tu sankcija može biti i simbolična prema Kundidu, nešto poput »ukora« kojeg je nedavno dobio i HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol od svoje stranke, HDZ-a.

Naravno, vladajuća većina može mijenjati i Zakon o obrani, da pojasni ove sporne članke ili umanji ovlasti predsjednika države, ali Milanovića bazično štiti Ustav, a za to su potrebne dvotrećinske odluke.

Jednako tako, obje se strane mogu za tumačenje zakona obratiti Ustavnom sudu, a tu bi vladajući mogli biti u prednosti jer se tumači da od je od sadašnjih deset aktivnih sudaca Ustavnog suda njih šest sklono HDZ-u, a tek četiri oporbi.

No, čak ni to nije toliko bitno jer za donošenje odluke na sjednici tog vijeća Ustavnog suda o ovoj razini pravnih tumačenja Ustava i zakona, za donošenje odluke treba biti najmanje sedam ruku – dakle ni jedni ni drugi to vjerojatno ne mogu lako dobiti, zato bi Ustavni sud za obje strane mogao ispasti kao opcija na koju će se osloniti.

Za to vrijeme, ministar Habijan potvrdio je da nitko iz Vlade nije dalje vodio razgovor s načelnikom Kundidom, ali da je na stolu poziv za razgovor i dalje.

– Narativ od jučer počeo se nekako povlačiti, da je jedno zakon, a drugo zapovijed. Te kolizije nema, isključiva je nadležnost ministra obrane i ništa je ne može nadomjestiti. Drugim riječima, to je eklatantan primjer Milanovićeva kršenja zakona. Ne prvi put, rekao je Habijan.

Jasan zakon

– Bitno je naglasiti, ovo nije samo stav Vlade ili ministarstava, nego onih koji se bave pitanjem Ustava. Svi imaju jedinstveni stav, a i odredba je toliko jasna u zakonu da se nikakvom pravnom gimnastikom to ne može drugačije tumačiti, rekao je.

– Volio bih da ne idemo u sferu nečije kaznene odgovornosti. Ali ako ne dođe do promjene odluke general-pukovnika Kundida, i dalje razmatramo različite opcije. Nekad je dobar i efekt iznenađenja, rekao je Habijan.

Isti stav o tome da je odlukom o zabrani da 21 pripadnik HV-a sudjeluje na mimohodu u Francuskoj prekršen zakon imali su jučer i ministar obrane Ivan Anušić, koji je u Saboru branio izvješće o radu MORH-a u protekloj godini, kao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković i drugi iz redova HDZ-a.

Anušić podsjeća da je praktički ista situacija bila prije samo nekoliko tjedana, 9. i 10. svibnja, kad je Glavni stožer od MORH-a zatražio dozvolu za sudjelovanje pripadnika HV-a u Austriji na obilježavanju 81. godišnjice proboja nacističkih logora – u toj cijeloj proceduri koju su vodili Glavni stožer i MORH, nigdje se nije pojavio predsjednik Milanović kao vrhovni zapovjednik, i vojnici su otišli u Austriju na ceremonijalnu manifestaciju.

– To je zato jer po Zakonu o obrani upravo to nema nikakve veze s predsjednikom, rekao je Anušić.

HDZ-ovi, ali i zastupnici HSS-a, DP-a i drugi iz aktualne vladajuće većine, u raspravi u Saboru su tvrdili kako je predsjednik Milanović onaj koji je, dok je bio premijer, slao na hrvatske branitelje i invalide interventnu policiju, i koji je kao premijer potpuno suprotno tumačio ovaj zakon.

Prozvali su Milanovića da sramoti Hrvatsku i njenu vojsku, da šteti i izolira državu na međunrodnoj sceni, a Hrvatska je i jedina, kažu, koja ne sudjeluje u NSATU misiji u kojoj je 7.000 pripadnika raznih država, ali ne i Hrvatske. A pritom nitko od njih nikad nije ni došao do Ukrajine, niti je itko stradao, tvrdi Anušić.

Bulj i mostovci podržali odluku predsjednika

Malobrojni zastupnici SDP-a i oporbe koji su bili u sabornici, poput Sabine Glasovac ili Arsena Bauka, pozvali su HDZ da vrati na glasanje točku o NSATU-u.

– Sami ste odustali da se o tome glasa jer ste shvatili da će pasti na glasanju, rekla je Sabina Glasovac zastupnicima HDZ-a.

Ministar Anušić odgovario je kako se čudi SDP-ovcima i oporbi da šute oko Milanovićeva ponašanja, iako znaju da se ovdje zakon svakako krši.

– Ove odluke mogu odvesti u kaos. Ovdje je riječ o zloupotrebi položaja predsjednika Republike i zloupotrebi Hrvatske vojske, poručuje Anušić. On misli da je Milanović krenuo u neku svoju novu političku kampanju, ali to čini na štetu Oružanih snaga.

S druge strane, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji je jučer bio u Bjelovaru tvrdi da je onaj tko ne poštuje Ustav i zakon upravo premijer Andrej Plenković, koji ne koordinira s Pantovčakom ni obranu ni vanjsku politiku, a to mu je ustavna ovlast.

No, Hajdaš Dončić dao je i pomalo čudnu izjavu kojom se ograđuje od cijele ove situacije.

– Zoranu Milanoviću ovo je zadnji mandat na Pantovčaku, ionako će uskoro zapuhati neki novi vjetrovi, rekao je predsjednik SDP-a.

S druge strane, predsjednika Milanovića podržao je Most, odnosno Miro Bulj i ostali njihovi zastupnici koji su postavili pitanje tko je odobrio pristupanje Hrvatske tzv. Koaliciji voljnih i kome su to hrvatski vojnici u Parizu uopće trebali salutirati – da li francuskim vojnim predstavnicima koji su poručili da će europska djeca morati ići ginuti u Ukrajinu, rekao je Bulj.