Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid odlučio je poštovati zapovijed predsjednika Zorana Milanovića da zabrani odlazak dvadesetak hrvatskih vojnika na vojnu paradu u Pariz povodom francuskog dana državnosti, ali iako premijer Andrej Plenković smatra da je to protuzakonito, on Kundida nije razriješio – barem zasad. Objavio je kako je svjestan da po zakonu načelnika Glavnog stožera razrješuje onaj tko ga i imenuje, a to je predsjednik Milanović, stoga je šef Vlade odlučio ne forsirati formalno razrješenje, ali je za njega, kako je rekao, Tihomir Kundid osoba koja je počinila grubu grešku jer je odlučio ne poštovati Zakon o obrani, te je postupio »jadno« kad je odbio službeni sastanak s njim u Vladi.

Poziv stoji

Plenković je rekao kako poziv za sastanak general-pukovniku Kundidu i dalje stoji, kako bi se raspravila ova situacija, ali i da on svakako više nema povjerenje Vlade, a ni koalicijskih partnera koji su zgroženi ovom situacijom, uključujući i one iz DP-a. Plenković ne može shvatiti, kaže, da jedan tako ozbiljan, odrastao čovjek, s poslovnom odgovornošću i ozbiljnom profesionalnom karijerom kao što je Kundid, može svjesno kršiti zakon i pristajati na Milanovićeve »zapovijedi« koje nisu pravno utemeljene. Time se sam na neki način delegitimizirao, stav je premijera, koji je međutim otvoreno priznao da bi bilo gore da razriješi Kundida jer bi tada Hrvatska vojska ostala obezglavljena i u krizi. Ovako »nadgleda dalje situaciju«, rekao je Plenković koji će odluku donositi ovisno o razvoju događaja narednih dana.

Za zaključiti je da Plenković očekuje da sam načelnik Glavnog stožera Kundid preuzme odgovornost za ovu situaciju, otvoreno ga je optužio da krši zakon pod pritiskom predsjednika Milanovića, stoga je logično zaključiti da Plenković moguće očekuje da Kundid sam odstupi. No, u tom slučaju je jasno da bi imenovanje novog načelnika Glavnog stožera opet bilo blokirano jer zahtijeva potpis predsjednika i premijera – stoga zasad ostaje status quo.

Plenković je ranije tijekom dana u pismu koje je poslao predsjedniku Milanoviću odbio njegov poziv za sastanak, sve iz istog razloga, jer se odlukom o zabrani pripadnicima Hrvatske vojske da sudjeluju na francuskom mimohodu, kako kaže, krši zakon.

Ranije, predsjednik Zoran Milanović obrušio se grubo ne samo na politiku Vlade o ovoj temi i samog premijera, nego i na novinare, odbijajući dalje odgovarati na pitanja, a njegova je pak teza da nema nikakve drame u tome da hrvatski vojnici ne idu u Francusku, ali i da načelnik Glavnog stožera samo poštuje zapovijedi vrhovnog zapovjednika – a to je on.

– Plenković je izjavio da Kundid njemu »duguje zahvalnost« za svoju funkciju. Ma nemoj, ne ide to tako, rekao je Milanović, koji ustraje u tezi da on kao vrhovni zapovjednik jedini može davati zapovjedi vojsci i u ratu i u miru, i u zemlji i u inozemstvu.

No, činjenica je da je potpuno suprotno govorio kad je i sam bio premijer 2013. godine, tada je njegov ministar obrane Ante Kotromanović branio stav koji danas brani Plenković, čak i u potpuno istoj situaciji, a upravo su to glavne teme objava HDZ-a zadnjih dana na društvenim mrežama, gdje vrte stare Kotromanovićeve izjave otprije 13 godina.

Štrumpf Mrgud

U svojoj izjavi i sam predsjednik Milanović je rekao: »Da, točno je da se tada predsjednik Ivo Josipović složio s tim. Ali evo ja sam evoluirao, i danas mislim drugačije«, rekao je lakonski predsjednik Republike.

Ustvrdio je da se zapovijedanje vojskom »pretvara u upravni postupak« te da je priča o ovlastima vrhovnog zapovjednika »potpuno obesmišljena«.

– Ja zapovijedam, rekao je predsjednik, dodavši da se zna koga vojnik mora slušati te da ministar obrane nema zapovjednu ulogu u sustavu zapovijedanja Oružanim snagama. Ponovio je kako smatra da odlazak hrvatskih vojnika na pariški mimohod nije samo protokolarna aktivnost, nego dio političko-vojne inicijative povezane s tzv. koalicijom voljnih, u kojoj Hrvatska ne sudjeluje.

S druge strane, premijer Plenković je ironizirao Milanovićevu vanjskopolitičku poziciju, rekavši da svi znaju kakav je i da ga više nitko nigdje ni ne poziva, pa je Milanović postao kao »onaj Štrumpf, Mrgud«.

– S državama vam je kao i s ljudima, kad imate nekoga tko u društvu stalno grinta, više ga nitko ni ne poziva, nitko nema vremena ni živaca za to. Ali takva izolacionistička politika šteti i Hrvatskoj u cjelini, ali i samoj Hrvatskoj vojsci, jer Milanović je ne jednom zabranio Kundidu da ide na samite izvan Hrvatske, i on danas nije dobro informiran, nema privilegirane informacije, ne uči o ukrajinskom ratu nakon kojega je to postala država s jednom od najmodernijih vojski na svijetu itd. Zato je naš Glavni stožer danas puno lošije informiran nego mi na političkoj razini. To je loše, rekao je Plenković.

Na pitanja o komentarima bivšeg načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja, koji se složio s Kundidom, rekao je da je on dekredibiliziran otkad je ušao u SDP.

Baj baj Hranj

– Hranj danas ne govori kao načelnik GS-a, nego kao SDP-ovac. Time si je sasjekao i granu za mjesto ambasadora pri NATO-u, za što ga je predložio Milanović. Ništa od toga, baj baj Hranj, rekao je Plenković, koji je naveo i druge primjere koji dokazuju da tzv. neovisni stručnjaci, poput Zlate Đurđević, ulaze u članstvo SDP-a i time gube profesionalni kredibilitet.

– Vi ih zovete u svoje emisije, oni glume neovisne stručnjake, a samo su obični SDP-ovci, rekao je Plenković. On je rekao da je Hranj izgubio kredibilitet već onda kad je kao načelnik GS-a išao s Milanovićem »u onu bužu u Slovenskoj, gdje se uz alkohol u koroni kršio zakon«.

Ključno je, tvrdi premijer, da je francuski predsjednik Emmanuel Macron na mimohod pozvao vojske svih 27 država članica EU-a i svi osim Hrvatske vojske će i doći. A opovrgnuo je i tezu Milanovića o tome da se Francuska ne odnosi fer prema Hrvatskoj jer nisu došli na naš mimohod prošle godine.

– Prije samo nekoliko tjedana na Dan državnosti Francuska je poslala svoja dva aviona Rafale na našu proslavu. Ali kako bi to i znao predsjednik države koji ne poštuje i ne obilježava vlastiti Dan državnosti, zaključio je Plenković, čija glavna teza ostaje da je predsjednik Milanović proruski igrač koji namjerno radi na izolaciji Hrvatske i njenoj distanci od zapadnih saveznika.

Izazov većini – pokretanje opoziva šefa države

U jednom trenutku predsjednik Milanović spomenuo je i kako oni koji okupiraju institucije i vladaju svime u Hrvatskoj imaju mogućnost da pokrenu njegov opoziv, kad im već toliko smeta. No, zna da u tome ne bi uspjeli. Pokretanje postupka za opoziv predsjednika Republike iznimno je složen ustavni proces i ne može se pokrenuti jednostavnim zahtjevom građana, peticijom ili referendumom. S obzirom na to da predsjednika Republike građani biraju neposredno na izborima, njegov prijevremeni prestanak mandata moguć je samo u jasno propisanim ustavnim okolnostima. Postupak može pokrenuti Hrvatski sabor, ali za to je potrebna vrlo visoka razina političkog konsenzusa. Odluku o pokretanju postupka mora donijeti najmanje dvije trećine svih zastupnika u Saboru. Nakon toga predmet se upućuje Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koji jedini može odlučiti postoji li ustavna osnova za prestanak mandata predsjednika.

DP-ovci protiv Koalicije voljnih

Kad je DP u pitanju, iako Plenković tvrdi da su sto posto uz njega, zastupnik vladajućeg DP-a Tomislav Josić nema, kaže, ništa protiv sudjelovanja hrvatskih vojnika na mimohodu ako je riječ o okupljanju članica NATO-a, kojem i mi pripadamo, no izrazio je protivljenje eventualnom uključivanju Hrvatske u tzv. koaliciju voljnih koju vidi kao »nekakvu paralelnu vojnu organizaciju«.

– Ako želimo pristupiti toj koaliciji, onda sam za to da raspišemo referendum. No, i premijer je sam rekao da nismo članica, nego da smo nekakva neutralna zemlja koja prisustvuje samo tim sastancima, rekao je