Završena energetska obnova zgrade Državnog arhiva u Rijeci. Baccijeva arhitektura spremna za novo stoljeće

Obnovljen jedan od bisera riječke moderne arhitekture / Foto PETAR FABIJAN

Obnovom su osigurani znatno bolji uvjeti za pohranu i zaštitu vrijednog arhivskog gradiva

povezane vijesti

Nakon gotovo godinu dana završena je energetska obnova zgrade Državnog arhiva u Rijeci u Vodovodnoj ulici 2, vrijednog djela jednog od najznačajnijih riječkih arhitekata 20. stoljeća, Nerea Baccija. Uklanjanjem građevinske skele priveden je kraju projekt vrijedan gotovo 745 tisuća eura kojim je zgrada iz energetskog razreda E prešla u najviši razred A+. Obnovom su osigurani znatno bolji uvjeti za pohranu i zaštitu vrijednog arhivskog gradiva, povećana je energetska učinkovitost objekta te očuvana njegova arhitektonska vrijednost, uz kvalitetnije uvjete rada zaposlenika i dugoročnu zaštitu same građevine.

Foto Petar FABIJAN

Pet etaža

Zgrada na uglu Vodovodne ulice izgrađena je tijekom Drugoga svjetskog rata kao radnički društveni dom ljevaonice i kovnice »Matteo Skull«. Nakon rata koristila ju je tvornica »Rade Končar«, a krajem prošlog stoljeća, zajedno sa zgradom na broju 5, prenamijenjena je za potrebe Državnog arhiva u Rijeci.

Vodovodna 2 sastoji se od pet etaža: suterena, prizemlja i triju katova. Većina prostora koristi se za spremišta arhiva, a dio je u funkciji radionice za konzervaciju i restauraciju te studija za reprografiju arhivskoga gradiva.

Spremni i za puno veće projekte

Ravnatelj Državnog arhiva Markus Leideck zahvalio je svim institucijama i pojedincima koji su pridonijeli uspješnoj provedbi projekta energetske obnove.

Posebnu zahvalu uputio je Ministarstvu kulture i medija na kontinuiranoj podršci tijekom cijelog projekta, djelatnicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a osobito voditeljici projekta Adriani Sekulić na konzultacijama, razumijevanju i pomoći.

Zahvalio je i Regionalnoj razvojnoj agenciji Primorsko-goranske županije te Regionalnoj energetskoj agenciji Kvarner, posebno Nataši Turini, koja je pružala stručnu pomoć od pripreme projektne prijave do završetka radova. Istaknuo je i profesionalnost projektantskog i stručnog nadzora, posebno glavnog nadzornog inženjera Valtera Klimana iz tvrtke GPZ d.d. Rijeka.

Posebnu zahvalu ravnatelj je uputio djelatnicima Državnog arhiva, a osobito voditeljici Odjela za opće poslove i korištenje gradiva Ivani Rogić Dragojlović na administriranju projekta te arhivskim tehničarima Petru Brkoviću i Sebastijanu Demarku, koji su tijekom radova organizirali preseljenje cjelokupnog arhivskog fundusa iz Vodovodne 2 u Vodovodnu 5 i druge prostore koje koristi Arhiv.

– Ovim projektom zajedno smo dokazali da smo dorasli ovakvim izazovima, što pokazuje da smo spremni i za puno veće projekte, poručio je Leideck.

Ravnatelj Državnog arhiva Markus Leideck

– Zbog vremena izgradnje, određenih nedostataka prilikom ranije adaptacije te općenito energetskih karakteristika konstrukcije i tehničkih sustava, bila je nužna obnova ove zgrade. Cilj je bio da prostor za pohranu pisane baštine s područja Primorsko-goranske županije postigne svojstva energetske učinkovitosti koja odgovaraju današnjim zahtjevima, objasnio je ravnatelj Državnog arhiva Markus Leideck.

Energetska obnova obuhvatila je niz građevinskih i strojarskih zahvata.

– Kroz projekt su izvedeni opsežni radovi kojima se osigurava ne samo energetska učinkovitost već i dugotrajno očuvanje Baccijeva projekta, mikroklimatski uvjeti potrebni za smještaj arhivskoga gradiva te povoljni uvjeti za rad djelatnika. U skladu s konzervatorskim uvjetima izvedena je toplinska izolacija vanjskih zidova s unutrašnje strane te izolacija stropova i zidova prema negrijanim prostorima.

Sanacija dimnjaka

Zamijenjeni su svi vanjski otvori energetski daleko učinkovitijom stolarijom, prateći u najvećoj mogućoj mjeri izvorne Baccijeve nacrte, istaknuo je Leideck. Posebno zahtjevan zahvat odnosio se na obnovu karakterističnog ugaonog pročelja ostakljenog staklenom opekom na ulazu u Vodovodnu ulicu. Izvorna staklena opeka, zidana u mortu, zbog dotrajalosti je u cijelosti zamijenjena suvremenim fasadnim sustavom od energetski učinkovitije staklene opeke.

Istodobno je uklonjen stari, oštećeni azbestni krovni pokrov te postavljen novi, dok je postojeća rasvjeta zamijenjena energetski učinkovitijom LED rasvjetom. Ugrađen je i potpuno novi sustav grijanja i hlađenja s vanjskom dizalicom topline zrak-voda i unutarnjim ventilokonvektorima.

Veliko ulaganje u baštinu

Radove je izvela tvrtka X.O.A. Gradnja d.o.o. iz Rijeke. Ukupna vrijednost investicije iznosi 744.720,25 eura. Projekt je najvećim dijelom financiran bespovratnim sredstvima u iznosu od 662.310,50 eura. Sredstva su osigurana putem javnog poziva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra (NPOO.C6.1.R1-I3.01), koji se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Tijekom izvođenja radova pojavila se potreba i za hitnom sanacijom dimnjaka visokog šest metara koji je desetljećima izvan funkcije. Pregledom je utvrđena znatna dotrajalost i početak odvajanja vanjskih dijelova betona, zbog čega je postojala opasnost od pada krhotina na prolaznike, okolne stanare, vozila i imovinu Arhiva.

– Njegovom cjelovitom sanacijom uklonjen je potencijalni sigurnosni rizik te je dodatno zaštićen cijeli objekt, istaknuo je ravnatelj.

Najviši energetski razred

Rezultati projekta posebno su vidljivi u energetskim pokazateljima. Prije početka obnove zgrada se nalazila u energetskom razredu E, dok je nakon provedenih mjera i novog certificiranja ostvarila najviši energetski razred A+.

– Ostvarena je ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 74.985,87 kWh, odnosno 71,51 posto. Godišnja potrebna primarna energija smanjena je za 133.350,57 kWh ili 75,18 posto, a za isti postotak smanjene su i emisije stakleničkih plinova, odnosno za 23,59 tona godišnje u odnosu na prijašnje stanje. Time projekt pridonosi dekarbonizaciji i ublažavanju klimatskih promjena, kaže ravnatelj.

Spremišni prostor na trećem katu / Foto DAR

Provedenim obuhvatnim radovima osigurani su stabilni mikroklimatski uvjeti koji jamče trajno i sigurno očuvanje arhivskoga gradiva koje je dio kulturne baštine Republike Hrvatske.

– No, ovdje radovi nisu stali. Po dovršetku energetske obnove pristupilo se radovima na unutarnjem uređenju prostora koji su trenutno u tijeku, a nisu bili dio projekta energetske obnove. Nadamo se da ćemo nakon toga obnoviti pročelje kako bi najesen, kada Arhiv slavi stogodišnjicu organizirane državne arhivske službe na području Rijeke, zgrada bila u cijelosti obnovljena i svečano otvorena za javnost – zaključuje ravnatelj Markus Leideck.