RIJEKA Bog je veći od našega srca. Pozvani smo proširiti svoje srce, a zatim, s proširenim srcem, onim koje je velikodušno, možemo proširiti svoje domove, svoje društvene zajednice i župe, kako bi u njima bilo više mjesta za sve. Crkva je, i ova naša riječka, koja je nekoć u svojim širim granicama bila povjerena brizi nadbiskupa Tamaruta, uvijek pozvana biti susretljiva i gostoljubiva zajednica. Zajednica koja je za sve znak Kristove prisutnosti i ljubavi, kazao je riječki nadbiskup Mate Uzinić propovijedajući na misi zadušnici u spomen na 26. obljetnicu smrti posljednjeg riječko-senjskog nadbiskupa i metropolita Antona Tamaruta, koja je u nedjelju služena u katedrali sv. Vida.

Anton Tamarut rođen je 1. prosinca 1932. u Novalji, a preminuo je 28. lipnja 2000. u Rijeci. Za svećenika Krčke biskupije zaređen je 1957. te je služio na Malom Lošinju i Krku do 1962. godine kada odlazi na doktorski studij u Rim. Nakon povratka iz Rima obnašao je brojne službe u Krčkoj biskupiji, a potom i Riječkoj nadbiskupiji. Za šibenskog biskupa imenovan je 1986. godine, gdje je proveo godinu dana, a potom je 1987. imenovan za nadbiskupa koadjutora Riječko-senjske nadbiskupije, uz riječkog nadbiskupa Josipa Pavlišića. Nakon što je nadbiskup Pavlišić napunio 75 godina, 1990. godine Tamarut je imenovan za Riječko-senjskog nadbiskupa, službu na kojoj je ostao do smrti. Kako je istaknuo mons. Uzinić, pozivajući se i na riječi nadbiskupa u miru mons. Ivana Devčića, koji je naslijedio mons. Tamaruta na službi, Tamarut je bio čovjek molitve, što je bilo posebno važno u vremenu Domovinskog rata, kada je molitva bila najjače oružje.

– Pozivao je političare da razviju osjećaj za zajedničko dobro, umjesto da se vode osobnim interesima. Znao je sačuvati neovisnost i evanđeoski stav, razlikujući crkveno od političkog i tražeći od svih potrebu razlučivanja. I u svemu što se događalo ostao je čovjek nade i čovjek koji je vjerovao Božjoj pomoći, kazao je Uzinić. Na kraju misnog slavlja mons. Uzinić predvodio je molitvu za pokojnog nadbiskupa te blagoslovio njegov grob u katedrali sv. Vida.