Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavio je dva strateški važna projekta, KLIMAP i STRIVER, čiji je primarni cilj jačanje klimatske otpornosti regije. Riječ je o inicijativama koje kroz napredna znanstvena istraživanja, računalno modeliranje i umjetnu inteligenciju traže konkretna rješenja za sve izraženije ekološke i hidrološke izazove u Hrvatskoj i Sloveniji.

Dekan Tehničkog fakulteta, prof. dr. sc. Lado Kranjčević, detaljno je obrazložio važnost ovih investicija za lokalnu i regionalnu zajednicu. Projekt KLIMAP (Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u gospodarenju vodnim resursima razvijene primjenom računalnog modeliranja i umjetne inteligencije) fokusiran je na razvoj praktičnih alata za tri ključna područja: upravljanje otvorenim vodotocima, vodoopskrbnim sustavima te osjetljivim obalnim područjima. Vrijednost ovog projekta iznosi 550.490,61 eura, od čega je čak 464.984,49 eura sufinancirano bespovratnim sredstvima.

Devet mjera

Kroz primjenu digitalnih blizanaca (digital twins) i sustava ranog upozoravanja, KLIMAP će omogućiti precizno predviđanje klimatskih scenarija. Rezultat će biti najmanje devet konkretnih mjera prilagodbe skrojenih prema specifičnim potrebama Primorsko-goranske županije, Istarske županije i Grada Splita, koji su ujedno i partneri na projektu uz Medicinski fakultet u Rijeci.

S obzirom na to da klimatske promjene ne poznaju državne granice, projekt STRIVER donosi snažnu međunarodnu dimenziju. S ukupnim proračunom od 1.318.444,94 eura (uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 1,05 milijuna eura), ovaj se projekt provodi unutar programa Interreg Slovenija – Hrvatska. Tehnički fakultet u Rijeci ovdje ima ulogu vodećeg partnera, a surađuje s nizom istaknutih hrvatskih i slovenskih institucija, uključujući institute za vode obiju država, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a te Fakultet građevinarstva i geodezije iz Ljubljane. STRIVER je izravni odgovor na razorne poplave i suše u pograničnim riječnim područjima.

– KLIMAP i STRIVER primjeri su projekata u kojima se znanstvena izvrsnost izravno povezuje s potrebama lokalnih, regionalnih i prekograničnih zajednica. Klimatske promjene više nisu apstraktan pojam, nego izazov koji se vidi u sve češćim ekstremnim oborinama, poplavama, sušnim razdobljima, pritiscima na vodoopskrbne sustave i rizicima za zdravlje ljudi. Naš je cilj razviti alate koji će pomoći donositeljima odluka da pravovremeno planiraju, reagiraju i zaštite građane, infrastrukturu i okoliš, rekao je Kranjčević.

Brza reakcija

Ovim projektima Rijeka i PGŽ dobivaju značajno jačanje znanstveno-istraživačkih kapaciteta u hidrotehničkom modeliranju, primjeni umjetne inteligencije i javnom zdravstvu, ali projekt se odnosi i na područje Istre i Splita, gdje će precizne digitalne podloge učinkovitije upravljati rizicima u obalnim zonama. Projekt ima i međunarodni karakter u kojem Hrvatska i Slovenija ostvaruju trajnu platformu za prekograničnu suradnju i brzu reakciju na hidrološke krize.

Osim znanstvenih inovacija, oba projekta u narednom razdoblju donose i opsežne edukacije za operativce na terenu – stručnjake iz sustava civilne zaštite, prostorne planere i djelatnike u upravljanju vodama. Razvijeni modeli i smjernice poslužit će kao ogledni primjerak koji će se moći primijeniti i na druge regije u Europi suočene sa sličnim klimatskim ugrozama.