Više od polovice žalbi podnesenih povjerenici za informiranje prošle godine odnosilo se na šutnju uprave, dok 215 tijela javne vlasti već pet godina zaredom ne dostavlja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, upozorila je u srijedu u Hrvatskom saboru povjerenica za informiranje Anita Markić.

Predstavljajući Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu, Markić je rekla da se na popisu obveznika nalazilo 5740 tijela javne vlasti, od kojih je njih 92 posto dostavilo godišnje izvješće.

Analiza je pokazala da 215 tijela javne vlasti pet godina zaredom nije dostavljalo izvješća, a riječ je uglavnom o vatrogasnim zajednicama i postrojbama, veterinarskim stanicama te dijelu obrazovnih ustanova.

Potrebno preispitati definiciju tijela javne vlasti i krug obveznika primjene zakona

„Potrebno je u budućnosti preispitati definiciju tijela javne vlasti i krug obveznika primjene zakona”, rekla je Markić, pojasnivši tijekom rasprave da pritom ne misli nužno na smanjenje broja obveznika, nego na mogućnost različitog određivanja obveza ovisno o kategoriji tijela i njihovim kapacitetima.

Tijekom 2025. godine zaprimljena su 20.453 zahtjeva za pristup informacijama, osam posto više nego godinu prije. Istodobno, 64 posto tijela koja su dostavila izvješće nije zaprimilo nijedan zahtjev, dok su tri tijela zaprimila petinu svih zahtjeva.

Jedna petina tijela javne vlasti pet godina uzastopno nije zaprimila nijedan zahtjev za pristup informacijama, navodi se u izvješću.

Povjerenica lani zaprimila 33 posto više žalbi, više od 50 posto odnosilo se na šutnju uprave

Tijela javne vlasti u zakonskom su roku riješila 88 posto zahtjeva, a u 69 posto slučajeva korisnicima je omogućen pristup traženim informacijama.

Markić je upozorila da je, unatoč smanjenju takvih slučajeva za 11 posto, zlouporaba prava na pristup informacijama i dalje često korištena osnova za odbijanje zahtjeva. Navela je primjer Općine Seget, koja je 99 posto zahtjeva odbila uz obrazloženje da je riječ o zlouporabi prava.

U žalbenom postupku povjerenica je prošle godine zaprimila 33 posto više žalbi nego godinu ranije, a 52,5 posto njih odnosilo se na šutnju uprave, što je porast u odnosu na 43,7 posto iz 2024. godine.

„Strukturno i organizacijski složenija tijela, ali i tijela s ograničenim kadrovskim kapacitetima, susreću se s poteškoćama u odlučivanju unutar propisanih rokova”, rekla je Markić, dodajući da postupanje dodatno usporavaju sve češći zahtjevi za vrlo opsežnom dokumentacijom.

Puljak (Centar): Postojeće sankcije za šutnju uprave nemaju dovoljan odvraćajući učinak

Zastupnica Marijana Puljak (Centar) upozorila je da postojeće sankcije za šutnju uprave nemaju dovoljan odvraćajući učinak, dok je Markić odgovorila da većina tijela postupi nakon što povjerenik zatraži očitovanje, a u slučaju nepostupanja moguće je donošenje rješenja i izricanje novčanih sankcija.

Govoreći o transparentnosti rada javne vlasti, Markić je rekla da je razina proaktivne objave informacija ostala stabilna, no 8,9 posto tijela javne vlasti i dalje nema vlastitu internetsku stranicu niti poveznicu na stranicu drugog tijela.

U 2025. godini provedeno je 7099 savjetovanja s javnošću, što je 14 posto više nego godinu prije i najveći broj otkad postoji ta zakonska obveza.

Zastupnik Denis Kralj (Možemo!) ocijenio je da je pravo na pristup informacijama „jedan od najvažnijih antikorupcijskih alata građana” te poručio da građani imaju pravo znati kako se troši javni novac i kako rade institucije.

Markić je zaključila da je pravo na pristup informacijama i dalje široko prepoznato među građanima i tijelima javne vlasti te predložila Saboru prihvaćanje izvješća.