RIJEKA  Za Rijeku antifašizam nije opcija niti ideološka etiketa nego dio identiteta i živo uvjerenje da grad napreduje samo onda kada nitko nije isključen, kazala je gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe. Svečanost uoči državnog blagdana koji se slavi u ponedjeljak održana je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u organizaciji Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, a Rinčić je ovom prilikom istaknula kako ovaj blagdan podsjeća na odgovornost u obrani dostojanstva svakog čovjeka, štićenja demokratskih institucija i njegovanja kulture dijaloga.

Mostovi transformacije

– Naša sloboda izrasla je iz dubljih slojeva povijesne pravde, a antifašizam je temelj bez kojeg moderna Hrvatska, a posebice naša Rijeka ne bi postojali jer je antifašizam zaslužan što su Rijeka, Istra, otoci i Dalmacija vraćeni matici zemlji. Biti antifašist u Drugom svjetskom ratu značilo je imati hrabrost reći ne sustavnom uništavanju čovjeka, rasnim zakonima, logorima i okupaciji, a antifašizam danas jedini je mogući izbor ako ga u najširem smislu shvaćamo kao oponiranje svakoj diktaturi i kao vjeru u slobodu čovjeka i društva, kazala je Iva Rinčić.

Dodala je kako šutnja pred nepravdom, diskriminacijom, nasiljem i govorom mržnje postavlja pitanje jesu li današnje generacije dostojne onih koji su svoje živote dali za našu slobodu.

– Kako bi antifašizam ostao tekovina našeg društva, trebaju nam svi oni koji slobodu pretpostavljaju kao jedini preduvjet opstanka i razvoja grada, županije i države. Širi antifašizam nadilazi šačicu koja ga često nepravedno svojata. Dok se drugi bave podjelama, Rijeka gradi mostove prema sutrašnjici, slobodnoj, ravnopravnoj, tolerantnoj i jednakoj za sve. To je naša zajednička transformacija prema Rijeci kao modernoj europskoj metropoli koja ne maše zastavicama prošlosti, rekla je gradonačelnica Rinčić.

Župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović izdvojio je kako je ovaj kraj kroz povijest uvijek birao put pravednosti i slobode i za to uvijek plaćao visoku cijenu, navevši kako antifašizam u Primorju, Istri, Gorskom kotoru i otocima nije ideologija prošlosti, nego vrijednosni kompas.

– Tužan sam i žalostan što kao društvo idemo u pravcu u kojem se antifašizam kao civilizacijski krik protiv zla, istrebljenja i ugnjetavanja u dijelu javnosti gura u negativan kontekst. To nije samo povijesni apsurd, nego duboka i opasna društvena regresija. Zbog novih trendova i relativizacije fašizma moramo glasno i neumorno ponavljati povijesnu činjenicu da je moderna Hrvatska porođena na antifašističkim temeljima, pobjedi partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu u kojem smo te vrijednosti bili prisiljeni braniti, naveo je župan Lukanović.

Svjestan otpor tiraniji

Dan antifašističke borbe prisjećanje je na prvi partizanski odred osnovan 1941. u šumi Brezovica, a na povijesnu činjenicu da su se naši ljudi brzo priključili pokretu otpora fašističkim i nacističkim snagama okupatora moramo biti ponosni, kazao je Vojko Obersnel, predsjednik riječke Udruge antifašističkih boraca i antifašista.

– Vrlo je brzo i u našem kraju, već u kolovozu 1941. godine, osnovan logor na Tuhobiću koji su činili Sušačani, Riječani, Hreljani, Grobničani, a ti nimalo laki dani na kraju su završili velikom pobjedom važnom za našu domovinu i cijelu Europu. Zahvalni smo što je Hrvatska s ostalim republikama bivše Jugoslavije pripadala antifašističkoj koaliciji i spriječila da jedna od najgorih ideologija zavlada Europom i cijelim svijetom. Danas se antifašistička borba pokušava prikazati kao ideološka, a to ona nije bila, nego je bila otpor svjesnih ljudi protiv tiranije i zločina koji je, sviđalo se to nekome ili ne, započela Komunistička partija Jugoslavije na čelu s Titom. No bez želje za slobodom najvećeg dijela hrvatskog i ostalih naroda ta borba ne bi bila uspješna, istaknuo je Obersnel, dok je Kristian Čarapić, predsjednik Saveza ABA PGŽ, kazao kako se sve otvorenijim pokušajima rehabilitacije ustaštva i prikazivanjima ustaškog režima kao izraza hrvatske državnosti treba suprotstaviti.

– Ne možemo ostati ravnodušni kada se u javnom prostoru, pa i od strane dijela lokalnih vlasti, nastoje zamagliti povijesna razlika između fašizma i antifašizma, odnosno u isti koš staviti simboli fašizma i simboli antifašističke borbe. Naši su se prethodnici svrstali na pravu stranu povijesti i dali nemjerljiv doprinos porazu europskog fašističkog poretka kojeg je ustaški režim sa svojim rasnim zakonima, političkim terorom, progonima i masovnim zločinima bio sastavni dio. I danas se kao antifašisti moramo zapitati s koje strane svijeta fašizam stvarno dolazi i znati da najveća prijetnja svjetskom miru dolazi iz politike konfrontacije vodećih država zapadne Europe i sjeverne Amerike. Takve neokolonijalne i licemjerne politike, prisutne u vanjskoj politici europske birokracije koja surađuje s počiniteljima zločina u Gazi i širem Bliskom istoku, za svaku su osudu, a antifašisti pred takvim opasnostima ne smiju šutjeti, kazao je Čarapić.

Svečanoj akademiji uoči Dana antifašističke borbe prisustvovali su predstavnici županije te općina i gradova PGŽ, predstavnici i članovi županijskih antifašističkih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata, gradski, općinski i županijski vijećnici, članovi političkih stranaka, prorektor Sveučilišta u Rijeci Goran Vukelić, zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković i drugi.

U glazbenom djelu programa svečane akademije nastupile su članice Pjevačkog zbora mladih “Josip Kaplan” pod vodstvom Doris Kovačić koje su uz Himnu RH izvele pjesme “Moj kraj” na skladbu Josipa Kaplana, “Who can sail without the wind” i ariju “Neka cijeli ovaj svijet” iz mjuzikla “Jalta, Jalta”.