Izgleda da je zaista priveden kraju jedan od glupljih ratova u novijoj svjetskoj i bliskoistočnoj povijesti, onaj između Sjedinjenih Država i Irana, od kojeg bi Iran trebao zaraditi 300 milijardi dolara koji su mu obećani za obnovu.

SAD će s druge strane biti u minusu jer je potrošio milijune na oružje koje mu nije donijelo pobjedu. Neće SAD biti u minusu samo zbog ulupanih milijuna u rakete koje su obarali iranski dronovi vrijedni nekoliko tisuća eura, nego i zbog inflacije i naftnog šoka koje je izazvalo zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kao i zbog izostanka priljeva petrodolara iz zaljevskih monarhija.

Nepotreban sukob s Teheranom donio je toliko gospodarske štete SAD-u (o političkoj da i ne govorimo) da su na kraju Amerikanci bili oni koji su zazivali kraj rata, a ne napadnuti Iranci.

Samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Trump jučer u Versaillesu potpisao sporazum o prekidu rata, prvi su tankeri nesmetano prošli Hormuškim tjesnacem, a i cijena barela nafte se odmah spustila.

I život je opet lijep, trgovina naftom se nastavlja po starom pa bi i inflacija uskoro trebala snažnije krenuti silaznom putanjom, a rat u Perzijskom zaljevu više ne može biti opravdanje za neopravdan rast cijena i/ili usporavanje gospodarskog rasta.

Analitičari očekuju da će ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca snažno pritisnuti inflaciju prema dolje jer će doći do pada cijena energenata, a ponovno će se uspostaviti i ratom prekinuti opskrbni lanci.

Naime, završetak rata u Perzijskom zaljevu omogućit će slobodan prolaz za oko 20 posto svjetske potrošnje nafte, što će izbrisati »premiju na geopolitički rizik« koja je podizala cijene barela, a niža cijena sirove nafte dovodi do lančanog snižavanja cijene benzina, dizela i loživog ulja za krajnje potrošače.

Budući da hrvatsko tržište s vremenskim odmakom reagira na promjene cijene nafte zbog specifičnog Vladinog modela obračuna, puni efekt stabiliziranja svjetskog naftnog tržišta na domaćim crpkama očekuje u narednim tjednima.

S obzirom na to da su trenutne cijene na crpkama formirane prije samog potpisivanja primirja, drastičan pad burzovnih cijena nafte nakon otvaranja tjesnaca u punoj će se mjeri preliti na hrvatske crpke odlukama Vlade koje se očekuju na sjednicama krajem lipnja i početkom srpnja, a ekonomski analitičari procjenjuju da će se cijene naftnih derivata vratiti blizu razina prije izbijanja sukoba, što će blagotvorno utjecati na turističku potrošnju tijekom sezone.

Niži troškovi transporta trebali bi smanjiti i pritisak na cijene u ugostiteljstvu i hotelijerstvu uoči špice sezone.

Također, zbog američkog odobravanja izuzeća od sankcija milijuni barela iranske nafte naći će se legalno na svjetskom tržištu. Pad cijena dizela i brodskog goriva smanjit će troškove transporta, a pad cijena kerozina troškove zračnog prijevoza.

Proizvođači i distributeri više neće morati plaćati ekstremno visoke premije osiguranja za brodove koji prolaze Perzijskim zaljevom što bi sve zajedno trebalo zaustaviti rast cijena hrane u trgovinama, jer logistika čini velik postotak finalne cijene prehramebnih proizvoda.

Do pada cijena hrane u Europskoj uniji će sigurno doći, no kod nas je takav scenarij uvijek bio upitan jer nijedno dosadašnje snižavanje cijena energije (iz bilo kakvih razloga) u Hrvatskoj ama baš nikad nije rezultiralo pojeftinjenjem hrane.

Jer smo logistički zahtjevna zemlja, kažu dobavljači i odmah dodaju da su nam i marže među najnižima u Europi. Poučeni dosadašnjom praksom formiranja cijena i marži u maloprodaji, teško da ćemo u Hrvatskoj osjetiti završetak rata na Bliskom istoku kroz niže cijene, iako se na europskoj razini očekuje da inflacija krene brže padati prema ciljanoj razini od 2 posto.

Završetkom rata Europska središnja banka i američki Fed dobit će prostor za brže i agresivnije rezanje kamatnih stopa, a pad inflacije i popuštanje monetarne politike posljedično bi trebali dovesti do smanjenja kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite u EU-u.

Ostaje jedino pitanje kako će se ponašati veliki proizvođači nafte Rusija i Saudijska Arabija koje bi mogle smanjiti vlastitu proizvodnju nafte kako bi joj zadržale cijenu. U tom slučaju bi se nastavio umjeren rast cijena.