RIJEKA – Već na samom početku kad smo vidjeli kojom brzinom rastu troškovi i prelaze inicijalni iznos predviđen za potrebne radove, a u najkraćem roku bilo je to čak 20 posto, ulovila nas je nekakva nelagoda, pitanje kako će sve to završiti.

Da ne kažem koliko je samo bilo teško i odgovorno iseliti oko 80 tisuća eksponata koje posjeduje muzejski dio naše ustanove. Ili kad su krenuli radovi, kad su u palaču ušli teški strojevi…

Vidjeti kako izgleda prostor kad se otkrilo podove kako bi se uopće moglo postaviti nove instalacije, ne nikako nije bilo lako. Sada kad je okončana planirana prva faza, zbog kompleksnosti radova i svega onog što će ta nova kvaliteta za taj prostor i namjenu koju ima značiti, naravno da je riječ o velikom ponosu kao i zahvalnosti svima koji su na bilo koji način u tome participirali.

Pa tako i konzervatorima koji su se, iako ih prati glas zahtjevnih stručnjaka, pokazali iznimno kooperativnima.

Misli su to i riječi, ali i istinski iskreni osjećaji Tamare Mataije, ravnateljice Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci koje je u nekoliko setova svojih govora istaknula na prigodnoj, završnoj konferenciji organiziranoj u riječkom VBZ-u povodom dovršetka projekta “Energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci”.

Istinski zahtjevan projekt

Riječ je o jednom istinski zahtjevnom projektu koji će sveukupno, s još nizom dodatnih radova posvećenih prije svega protupožarnoj i općoj sigurnosti objekta postati povijesnim zdanjem s najmodernijom opremom koja mu otvara put u sigurnu budućnost te koristan i efikasan rad još jako dugi niz godina.

Guvernerova palača je naime preživjela punih 130 godina bez značajnijih intervencija tog tipa, no s obzirom na sve veće širenje vlage u pojedinim dijelovima objekta, kao i činjenicu da su tako bili ugroženi eksponati od neprocjenjive vrijednosti koji se u njoj čuvaju, odlaganje obnove nije bilo moguće.

K tome, s obzirom da je riječ o energetskoj obnovi što ne utječe samo na povećanja kvalitete pojedinog objekta nego i čitavog planeta, odluka da se krene u obnovu donesena je 2022. godine da bi se već u idućoj došlo do potpisivanja konkretnih ugovora.

Projektom vrijednim gotovo četiri milijuna eura sufinanciranim iz sredstava Europske unije – NextGenerationEU iz Mehanizma za oporavak i otpornost te Primorsko-goranske županije uspješno je dovršena energetska obnova Guvernerove palače, jednog od najznačajnijih kulturno-povijesnih spomenika Rijeke i Primorsko-goranske županije, ujedno i sjedišta Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Niz zahvata i dodatnih radova

Radovi su obuhvatili niz zahvata kojima je unaprijeđena energetska učinkovitost zgrade, osigurani bolji uvjeti za očuvanje muzejske građe te stvoreni preduvjeti za njezino dugoročno korištenje i buduće razvojne projekte.

No zbog niza dodatnih radova, kao i poskupljenja koja je isticala ravnateljica, cijena se mijenjala.

K tome, projekt je i dograđen te se nastavlja, a svemu se mora pribrojiti i troškove poslove seljenja, zbrinjavanja i osiguravanja eksponata, kao i boravka te rada samih zaposlenika muzeja na novim lokacijama, stiglo se do 8,28 milijuna eura.

Znamo li da je površina Guvrenerove palače veća od 6,3 tisuće “kvadrata”, cijena provedbe projekta, ne samo dakle građevinski radova, po jednom je četvornom metru 1,3 tisuće eura.

U programu su uz ravnateljicu Mataiju sudjelovali i Lilian Stošić, pročelnica područnog odjela za konzervatorske poslove ujedno i u svojstvu izaslanice ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kao i Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, oboje i kao predstavnici institucija koje su bile najvažnije u realizaciji projekta.

Posebno je značajno da je Županija, uz 3,5 milijuna eura europskih sredstava, osigurala preostali iznos veći od 4,7 milijuna eura.

Dizalice topline i posebno dizalo

Oboje su istaknuli kako je smanjenje potrošnje energije, samim time i zagađenja, velikih 77 posto. Umjesto klasičnog, “starinskog” grijanja na fosilna goriva, u buduće će cjelokupnu klimatizaciju voditi – dizalice topline.

– Jako nam je važno kako će zahvaljujući ugradnji posebnog dizala posjet toj ustanovi biti omogućen, što nekad nije bio slučaj, i osobama s invaliditetom, naglasili su Stošić i Matić.

Posebno je zanimljiv bio panel “Palača koja diše novom energijom: rezultati, priče i iskoraci muzeja u obnovi” koji s vodile Tamara Mataija i Nataša Turina iz Regionalne energetska agencije Kvarner koja je uz Regionalnu razvojnu agenciju PGŽ kao stručni suradnik bila uključeni u provedbu projekta.

Povratak posjetiteljima? Početkom 2028.

Sam kraj, jer Palača s velikim brojem aktivnosti živi i radi svo vrijeme izvan svog matičnog prostora, pripao je Tei Perinčić, muzejskoj savjetnici s izlaganjem “Nema odmora dok traje obnova – Guver u digitalnom prostoru”.

Ona je predstavila impresivnu nisku aktivnosti na terenu, brojne radionice kao i dislocirana zbirke u Kastvu i Lipi.

Na konferenciji je izražena i zahvalnost lani peminuloj Nadi Gunjači, jednoj od najznačajnijih riječkih i hrvatskih stručnjakinja u sferi javne nabave.

Okončanje cijelog projekta obnove Guvernerove palače, koja će tada dobiti i niz novih sadržaja uključujući i restoran, očekuje se do konca 2027. godine tako da je njezin povratak posjetiteljima zakazan za početak 2028. godine

. S obzirom na težinu, kompleksnost i osjetljivost čitavog posla – brže no što je to na našim prostorima uobičajeno.