Prepoznatljiva manifestacija

Otvorenje 41. Rapskih glazbenih večeri uz operu “Regoč” za djecu i mlade

Portal Novi list

Ovogodišnje otvorenje donosi izvedbu opere “Regoč”, opere za djecu i mlade nastale prema istoimenoj bajci Ivane Brlić-Mažuranić iz zbirke “Priče iz davnine”



U prostoru sv. Ivana Evanđeliste u četvrtak, 25. lipnja 2026. godine s početkom u 21:00 sat, bit će svečano otvorene 41. Rapske glazbene večeri, jedna od najprepoznatljivijih i najdugotrajnijih rapskih kulturnih manifestacija.


Ovogodišnje otvorenje donosi izvedbu opere “Regoč”, opere za djecu i mlade nastale prema istoimenoj bajci Ivane Brlić-Mažuranić iz zbirke “Priče iz davnine”. Djelo je nastalo povodom 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, istaknute hrvatske književnice čija su djela postala nezaobilazan dio hrvatske dječje književnosti.


Otvorenjem 41. Rapskih glazbenih večeri publika će tako imati priliku doživjeti hrvatsku književnu baštinu u novom glazbeno-scenskom obliku, kroz operu koja bajkoviti svijet Ivane Brlić-Mažuranić približava djeci, mladima i svim ljubiteljima klasične glazbe.




Opera “Regoč” rezultat je suradnje mladih i entuzijastičnih umjetnika koji su poznatu bajku odlučili približiti publici kroz svijet glazbeno-scenske umjetnosti. Pod okriljem Umjetničke organizacije Euterpa i Udruge za promicanje kulture DUD, djelo su oblikovali skladatelj Krešimir Klarić, autorica libreta i dramaturginja Nikolina Rafaj te redateljica Kristina Grubiša.


Bajka “Regoč” svoje korijene vuče iz bogate tradicije usmenog pripovijedanja. Iako je zapisana prije više od jednog stoljeća u “Pričama iz davnine”, njezina poruka o prijateljstvu, hrabrosti, solidarnosti, prihvaćanju različitosti i međusobnom nadopunjavanju ostaje aktualna i danas. Upravo su te univerzalne teme polazište operne adaptacije koja književnost, glazbu i scensku umjetnost povezuje u cjelinu namijenjenu i djeci i odraslima.


Riječ je o glazbenoj drami koja nastoji spojiti tradiciju i suvremenost, zadržavajući dubinu izvorne priče, ali joj istodobno dajući novi scenski i glazbeni izraz. Već sam odabir teme pokazuje želju autorskog tima da svijet klasične glazbe i opernog izraza približi najmlađoj publici.


Dirigentski tim čine Marija Anđela Biondić i Franjo Bilić, a redateljica Kristina Grubiša suvremenim scenskim pristupom oblikuje predstavu namijenjenu publici svih naraštaja. Scenografiju potpisuje ZBIR studio, kostime Ivana Blažević, Ana Roko i Karlo Blažina, koreografiju Una Štalcar-Furač, oblikovanje svjetla Dina Marijanović, vizažistica je Gabriela Jurić Kadoić, dok je za frizuru zadužena Ana Roko.


Radnja opere smještena je u maštoviti Legen-grad te u dolinu u kojoj se nalaze dva sela. Priča o osnutku grada, vilama, čobanicama, životinjama te susretu Kosjenke i Regoča vodi publiku kroz svjetove koji simboliziraju složenost ljudskih odnosa. Regoč je prikazan kao simbol usamljenosti, straha i potrage za prihvaćanjem, dok Kosjenka donosi motive ljubavi, slobode, prirode i unutarnje harmonije. Njihovo prijateljstvo pokazuje da je moguće nadvladati razlike i graditi zajedništvo unatoč suprotnostima.


Skladatelj opere Krešimir Klarić, rođen 1994. godine u Karlovcu, nakon osnovne i srednje glazbene škole završio je studij orgulja magna cum laude te studij kompozicije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Njegov opus obuhvaća različite glazbene forme, a posebno se ističe spajanjem tradicionalnih i suvremenih glazbenih elemenata. U operi “Regoč” Klarić glazbom oblikuje emocionalni i narativni svijet bajke, od pastoralnih ugođaja do dramatičnih sukoba, od Regočeve unutarnje borbe do motiva prijateljstva i ljubavi koji povezuju glavne likove.


U naslovnim ulogama nastupaju Josip Roša i Dorian Stipčić kao Regoč, dok Kosjenku tumače Irma Dragičević, Gabriela Hrženjak i Barbara Pijetlović. U ulogama Stare Kosjenke, Mraka i Zlovode nastupaju Lucija Klarić i Antea Poljak, a lik Lilje tumače Marko Antolković i Darija Gazdek. U izvedbi sudjeluju i Katarina Bobok, Marta Bradić, Ariana Gugec, Mirta Javurek, Marta Knežević, Sara Koljnrekaj, Barbara Pijetlović, Hana Sever, Vinka Siladi i Jana Tarnik kao čobančići, vile, konji i mnoštvo.


Glazbeni ansambl čine Ana Kovačev i Jelena Hadaš na flauti, Petra Domšić i Ana Ciglenečki na oboi, Abdul-Aziz Hussein i Lovre Lučić na klarinetu, Marija Vukšić i Luka Norac na alt-saksofonu, Ante Bubić i Matej Vukić na trubi, Katarina Nera Biondić i Iskra Silvestri Valdevit na klaviru, Matea Kasaić Drakšić i Ema Smiljanić na prvoj violini, Marija Lalović, Adela Žganec i Esperanza Claudia Frank na drugoj violini, Filip Nemet Gužvić i Barbara Vlainić na violi te Ana Majer i Viktor Hodak na violončelu.