Više od četiri godine nakon invazije, objave ruskog ministarstva obrane u kojima se tvrdi da su zauzeli gradove i sela u Ukrajini postale su rjeđe.


A u nekim područjima, ukrajinske snage uspjele su se učvrstiti.




U travnju i svibnju, ruska vojska izgubila je više teritorija u Ukrajini nego što je dobila, prema AFP-ovoj analizi podataka američkog Instituta za proučavanje rata (ISW).


Premda su ovi teritorijalni dobici premali da bi promijenili situaciju na terenu, oni pokazuju sve veće teškoće s kojima se suočava ruska vojska.


“Napredovanje ruske vojske odvija se iznimno sporo”, rekao je za AFP ruski vojni stručnjak Aleksandar Hramčihin.


Iako je ruska vojska veća i bolje opremljena od ukrajinske, korištenje dronova stvorilo je “mrtvu zonu” s obje strane linije bojišnice.


Osim ako se resursi ukrajinske vojske “potpuno ne iscrpe”, teško je predvidjeti ubrzanje ruskog napredovanja, rekao je Hramčihin.


Ukrajinske snage su u međuvremenu “uglavnom zaustavile” rusku proljetno-ljetnu ofenzivu, navodi se u izvješću ISW-a ranije ovog mjeseca.


‘Cijela Ukrajina’
Nesposobna pokrenuti velike ofenzivne operacije na bojištu, Rusija je pokrenula operacije infiltracije: slanje malih skupina vojnika iza neprijateljskih linija kako bi držali ključne položaje dok ne stigne pojačanje.


Ta je taktika imala određeni uspjeh, posebno tijekom zauzimanja ukrajinskoga logističkog središta Pokrovska potkraj prošle godine, premda može proći dugo vremena da urodi plodom.


Umjesto da snažno napreduje preko linije bojišta, Rusija je usmjerila svoje vojne napore na zauzimanje ukrajinskog uporišta Kostjantinivke, bivšeg industrijskog grada u Donjeckoj regiji.


Čini se da je i Rusija smanjila svoje ratne ciljeve.


Nakon što je u lipnju prošle godine proglasio da je “cijela Ukrajina” ruska i zaprijetio preuzimanjem regionalnog ukrajinskog glavnog grada Sumija, predsjednik Vladimir Putin od tada je izjavio da je jedini cilj njegove vojske zauzeti Donbas – istočne regije Donjeck i Lugansk.


Rusija okupira oko petine svog susjeda: Krimski poluotok, koji je anektirala 2014., veći dio Donjecke i Luganske regije te velike dijelove južne Zaporiške i Hersonske regije.


Svih pet regija smatra svojima, nakon žurno organiziranih referenduma koje međunarodna zajednica smatra nelegitimnima.


Najsmrtonosnija faza rata
Ukrajina, iako ima koristi od ruskih problema, suočava se i s preprekama.


Uvelike je smanjila svoje ratne ciljeve, više ne ustraje na povratku na svoje postsovjetske granice ili čak one iz 2022., nego nastoji zamrznuti sukob duž sadašnje crte bojišta.


Boreći se s dugoročnim problemima novačenja, ukrajinska vojska više nema resurse za velike ofenzive.


Zasad je njezin glavni cilj “dovesti Rusiju do točke u kojoj mora pregovarati”, rekao je za AFP ukrajinski analitičar Mikola Bjeliskov.


“Ono što se definitivno može reći jest da se situacija za nas više ne pogoršava”, rekao je.


Suočene s pat pozicijom na bojnom polju, obje su strane produbile napade dugog dometa.


Nakon što je prošle zime uništila ukrajinsku energetsku mrežu, Rusija je obećala pokrenuti “sustavne” napade na Ukrajinu, oborivši rekorde po broju lansiranih dronova i raketa.


Ukrajina je u međuvremenu gotovo svaki tjedan napadala ruski naftni sektor te pojačavala napade dronovima na opskrbne pravce koje koriste ruske snage u okupiranim područjima, navode analitičari.


Kako se udari sada protežu daleko izvan borbi, stradaju civili.


Rat je danas smrtonosniji nego “u bilo kojem trenutku” otkako je Rusija izvršila invaziju 2022. godine, izvijestili su Ujedinjeni narodi u ponedjeljak.