Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva u EU dosegnule su u svibnju najvišu razinu od početka 2023. godine, prema podacima Europske komisije, odražavajući poremećaje u isporukama kroz Hormuški tjesnac koji su dodatno produbili dugotrajne probleme u opskrbi.

Umjetna gnojiva na bazi dušika stajala su u svibnju u EU u prosjeku 541 euro po toni i bila su najskuplja od siječnja 2023. godine, pokazali su podaci Glavne uprave za poljoprivredu i razvoj Europske komisije.

Za tonu gnojiva baziranog na fosforu europski poljoprivrednici plaćali su u svibnju 717 eura po toni, najviše od veljače 2023. godine.

Cijene umjetnih gnojiva snažno su porasle od početka američko-iranskog rata uslijed poremećaja u isporukama iz zemalja Perzijskog zaljeva.

Uvoz umjetnih gnojiva u Europsku uniju u svibnju je pak osjetno umanjen, na 1,26 milijuna tona. U istom lanjskom mjesecu uvezeno je 1,99 milijuna tona.

Svibanjski uvoz bio je i znatno ispod petogodišnjeg prosjeka, od 1,73 milijuna tona gnojiva, pokazuju tablice Komisije.

Manje uree

Ukupni pad odražava prije svega znatno smanjenje uvoza gnojiva na bazi dušika.

Unija je u svibnju iz inozemstva dopremila tek 265,4 tisuće tona dušičnih gnojiva, otprilike upola manje od petogodišnjeg prosjeka. U lanjskom svibnju uvezeno je čak 791,7 tisuća tona.

Nabava uree, glavnog gnojiva na bazi dušika, potonula je u svibnju na samo 196,41 tisuću tona, trećinu prošlogodišnje količine. Petogodišnji prosjek iznosi 496,34 tisuće tona.

Upravo dušična gnojiva najviše se upotrebljavaju na europskim poljima. Tako je 2023. po hektaru usjeva korišteno 90,7 kilograma dušičnih gnojiva, te 25,1 kilogram fosfornih i 26,8 kilograma gnojiva na bazi kalija, pokazuju najnoviji dostupni podaci Glavne uprave za poljoprivredu i razvoj.

Podaci za svibanj pokazuju i osjetan pad uvoza NPK gnojiva, koja kombiniraju dušik, fosfor i kalij, za 25 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, na 134,74 tisuće tona. Nabava se ipak zadržala nešto iznad petogodišnjeg prosjeka, od 118,28 tisuća tona, pokazuju podaci Komisije.

EU je pak povećao uvoz fosfata, za 13 posto, na 414,6 tisuća tona, premašivši petogodišnji prosjek, pokazuju podaci EK.

Poremećaji u tranzitu

Europa nabavlja velik dio umjetnih gnojiva na bazi fosfora u Maroku, čija proizvodnja ovisi o uvozu sumpora iz zemalja Perzijskog zaljeva.

Regija uz Perzijski zaljev proizvodi čak 44 posto svjetskog sumpora, rekla je za novinsku agenciju AFP Sarah Marlow, stručnjakinja za umjetna gnojiva u britanskoj izdavačkoj kući Argus Media.

Iran je pak zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njegovim saveznicima. Brodovi “prijateljskih” zemalja prolaze kroz tjesnac u koordinaciji s iranskom vojskom.

EU također nabavlja više od četvrtine inozemne uree iz Egipta, kojem su obustavljene isporuke prirodnog plina cjevovodom iz Izraela.

U četvrtak ujutro Teheran je zbog novih američkih napada u potpunosti blokirao Hormuški tjesnac, zabranivši do daljnjega prolaz svim plovilima, prema izvješću iranske novinske agencije Mehr.

Prije rata tim je plovnim putom prolazilo više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Stari problemi

Europske poljoprivrednike rast cijena umjetnih gnojiva i posljedični skok troškova proizvodnje muči odavno, i prije rata na Bliskom istoku.

Svjetske cijene umjetnih gnojiva rasle su i prošle godine, potaknute djelomično dodatnim nametima EU-a na uvoz umjetnih gnojiva iz Rusije.

Rusija proizvodi više od 20 posto svjetskih umjetnih gnojiva i prošle je godine, prema podacima Europske komisije, podmirivala oko 22 posto uvoza EU-a.

U uvjetima poremećaja u isporukama iz zemalja Perzijskog zaljeva Rusija je u prvom ovogodišnjem tromjesečju značajno povećala izvoz, na 9,6 milijuna tona, no pritom se okrenula tržištima BRICS-a, prije svega Indiji i Brazilu.

Svjetsko tržište umjetnih gnojiva bilo je tijesno opskrbljeno i prije blokade Hormuza, djelomično i zbog kineskog ograničenja izvoza kako bi se podmirile domaće potrebe.

Kina je dio skupine najvećih proizvođača dušičnih gnojiva i prošle je godine izvezla 4,9 milijuna tona uree. Izvoz Peking kontrolira sustavom kvota kako bi osigurao dovoljnu količinu za domaće poljoprivrednike.

U novim uvjetima rasta troškova, Europska udruženja za poljoprivredu, hranu i maloprodaju pozvala su krajem travnja EU da se poljoprivredno-prehrambenom lancu formalno dodjeli status kritične infrastrukture, apelirajući da operaterima odobre prioritetan pristup energiji i ključnom inputu po pristupačnim i konkurentnim cijenama.

Troškovi energije, gnojiva, prijevoza, ambalaže i poljoprivrednih sirovina već rastu u cijelom lancu vrijednosti, upozorile su udruge, dodavši da bi to, ako izostanu hitne mjere, moglo dovesti do povećanja cijena namirnica i slabije dostupnosti hrane.