28. izdanje

Na Riječkim danima bioetike obilježena stogodišnjica rođenja Michela Foucaulta

Ingrid Šestan Kučić

Sudionici Riječkih dana bioetike / Foto Nikola Blagojević

Sudionici Riječkih dana bioetike / Foto Nikola Blagojević

Foucault nas je naučio da medicinu ne promatramo isključivo kao skup znanstvenih spoznaja i kliničkih postupaka, nego i kao društvenu praksu koja djeluje unutar određenih okvira, rekao je Franjo Mijatović



RIJEKA – Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci ugostio je 28. Riječke dane bioetike i međunarodnu konferenciju »Social Sciences and Medical Humanities in Dialogue with the Philosophical Legacy of Michel Foucault (Društvene i humanističke znanosti u medicini u dijalogu s filozofijskom ostavštinom Michela Foucaulta)«.


Riječ je o najstarijoj kontinuirano organiziranoj bioetičkoj manifestaciji u Hrvatskoj. Navodeći da se ovogodišnje okupljanje održava u znaku stote obljetnice rođenja Michela Foucaulta, predsjednik organizacijskog odbora konferencije Franjo Mijatović istaknuo je da se radi o jednom od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, čije je djelo ostavilo dubok trag, ne samo u filozofiji, nego i u medicini, sociologiji, psihologiji, povijesti, politologiji i drugim društvenim te humanističkim disciplinama.


– Foucault nas je naučio da medicinu ne promatramo isključivo kao skup znanstvenih spoznaja i kliničkih postupaka, nego i kao društvenu praksu koja djeluje unutar određenih povijesnih, institucionalnih i kulturnih okvira.




Njegova istraživanja ludila, bolesti, zatvora i regulacije života pokazala su da se pojmovi zdravlja, bolesti, normalnosti i devijacija ne mogu razumjeti izvan mreže društvenih odnosa, institucija i diskursa koji ih oblikuju, ustvrdio je Mijatović.


Dodajući da upravo zbog toga Foucaultova misao ostaje iznimno aktualna, Mijatović je kazao da su Riječki dani bioetike prostor u kojem se susreću medicina, filozofija, društvene i humanističke znanosti s ciljem zajedničkog promišljanja izazova suvremenog društva i zdravstvene skrbi.


– Promišljati Foucaulta danas znači nastaviti projekt kritičkog mišljenja, propitivati ono što se često uzima zdravo za gotovo, prepoznavati mehanizme koji oblikuju naše institucije i preispitivati načine na koji nastaju istine koje usmjeravaju naše djelovanje, kazao je Mijatović.


Ovogodišnji je simpozij okupio 14 predavača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije, a među njima je bila i Eva Dolar Bahovec s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, autorica knjige »Foucaultov kraljevski put«.


– Značajno je da se za godišnjicu Foucaltova rođenja organizira skup koji je odlična interdisciplinarna osnova. Riječ je o filozofu koji je poticao mišljenje na svim područjima, a posebno je značajno što je radio na području medicine i društvenim područjima, što je i u fokusu skupa. Njegova je ostavština velika, kazala je Bahovec.


Organizatori konferencije su Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr«, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet te Hrvatsko bioetičko društvo.