Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja su deficitarna u cijeloj zemlji. Potražnja za majstorima višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozoravaju iz Hrvatske obrtničke komore, ističući kako se gotovo sva obrtnička zanimanja u praksi mogu smatrati deficitarnima.

– Nedostatak kvalificirane radne snage i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova hrvatskog obrtništva, a manjak je posebno izražen u građevinskom, uslužnom te ugostiteljskom i turističkom sektoru. Upravo ondje gdje je potreba za radnicima najveća, istodobno je i najteže pronaći kvalificirane majstore, poručili su iz HOK-a.

U praksi to znači da su neka od najtraženijih zanimanja na tržištu rada keramičari, parketari, zidari, tesari, električari, instalateri grijanja i klimatizacije, limari te automehaničari. U turizmu i ugostiteljstvu najviše nedostaje kuhara, pomoćnih kuhara, konobara, sobarica, recepcionara i pomoćnog kuhinjskog osoblja, pri čemu se ističe manjak iskusnih kuhara i kvalitetnih konobara.

Veći interes mladih

Iz HOK-a naglašavaju kako je nužno dodatno jačati sustav strukovnog obrazovanja, uskladiti ga s potrebama tržišta rada te osigurati cjeloživotno usavršavanje radnika.

– Posljednjih godina bilježi se jasan pozitivan trend kada je riječ o interesu mladih za obrtnička i strukovna zanimanja. Sve veći broj učenika i roditelja prepoznaje da se radi o traženim i stabilnim karijerama koje omogućuju brzo zapošljavanje, sigurnu egzistenciju, ali i mogućnost pokretanja vlastitog obrta, istaknuli su iz Komore.

Taj trend potvrđuju i njihovi službeni podaci, jer je u 2025. godini više od 8.300 učenika upisalo obrtničke programe, što je oko šest posto više nego godinu ranije, a u Komori očekuju nastavak rasta interesa te mogućnost da se upisne kvote u strukovnim školama popune već u prvom upisnom roku. Pritom naglašavaju kako su znanje, vještina i iskustvo majstora nezamjenjivi te da upravo praktična nastava i naukovanje imaju ključnu ulogu u obrazovanju budućih obrtnika.

– HOK aktivno sudjeluje u provedbi naukovanja i promociji strukovnog obrazovanja, jer je ulaganje u kvalitetan obrazovni sustav temelj dugoročnog razvoja gospodarstva. U promjeni percepcije važnu ulogu imaju i poslodavci, ali i roditelji koji sve češće prepoznaju prednosti obrtničkih zanimanja, poručili su iz HOK-a.

Zbog kroničnog nedostatka radne snage i izrazito visoke potražnje, deficitarna obrtnička zanimanja danas nude sve konkurentnije uvjete rada te znatno bolje mogućnosti zarade nego ranije. Poslodavci sve teže pronalaze kvalificirane radnike pa su prisiljeni nuditi bolje uvjete kako bi ih zadržali, a cijena rada kvalitetnih majstora značajno raste, dodali su iz HOK-a. Dodatna prednost obrtničkih zanimanja jest i brzo zapošljavanje, često već tijekom školovanja kroz praksu i naukovanje, dok se cijene usluga i rada u obrtništvu formiraju individualno, sukladno tržišnim uvjetima i potražnji.

– Percepcija obrtničkih zanimanja posljednjih se godina značajno mijenja. Tradicionalni stav da je fakultetsko obrazovanje jedini put do uspjeha postupno ustupa mjesto hrvatskoj realnosti tržišta rada, u kojem su upravo strukovna zanimanja među najtraženijima. Velika zapošljivost odmah nakon školovanja, stabilna primanja te mogućnost samostalnog poslovanja čine ih sve atraktivnijim izborom za mlade i njihove roditelje, naveli su iz HOK-a.

Brža integracija

I dok se s jedne strane jasno vidi snažan manjak majstora i rast potražnje za obrtničkim zanimanjima, šira slika tržišta rada pokazuje da se promjene ne događaju samo na razini strukovnih zanimanja. Paralelno se mijenja i položaj visokoobrazovanih radnika te način na koji se uopće dolazi do posla. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da se u posljednjih deset godina značajno poboljšala zapošljivost mladih s višim i visokim stupnjem obrazovanja. Broj nezaposlenih osoba do 29 godina s višom i visokom stručnom spremom smanjen je s prosječnih 14.100 u 2016. na 4.200 u 2025. godini, što predstavlja pad od gotovo 70 posto. HZZ bilježi i pad broja visokoobrazovanih koji se zaposle putem njihovog servisa, no pojašnjavaju kako to ne mora nužno značiti slabiju zapošljivost, jer se sve veći broj mladih zapošljava putem drugih kanala, internetskih portala za zapošljavanje, profesionalnih mreža i izravnih kontakata s poslodavcima.

– Takav trend potvrđuju i podaci o trajanju nezaposlenosti, koji upućuju na bržu integraciju mladih na tržište rada. Udio visokoobrazovanih mladih koji posao pronalaze u kratkom roku raste, pa je udio onih koji su u evidenciji nezaposlenih do tri mjeseca porastao s 55,7 posto u 2016. na 63,8 posto u 2025. U 2025. godini čak 84,3 posto mladih visokoobrazovanih osoba bilo je u evidenciji kraće od šest mjeseci, naveli su.

Uz strukovne profile, Hrvatski zavod za zapošljavanje ističe da su i dalje izrazito tražena i brojna visokoobrazovana zanimanja, osobito u STEM području, zdravstvu, obrazovanju i socijalnim uslugama. Najveća potražnja se bilježi u građevini, strojarstvu, elektrotehnici, ugostiteljstvu i zdravstvu, pri čemu su posebno traženi kuhari, konobari, elektroinstalateri, građevinski radnici, medicinske sestre te različita tehnička zanimanja.

Polarizacija tržišta

No razvoj umjetne inteligencije mijenja odnose između pojedinih zanimanja i razina obrazovanja. Razvoj generativne umjetne inteligencije od kraja 2022. godine, kako ističe Ivan Žilić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, ne predstavlja prekid dosadašnjih trendova na tržištu rada, nego njihovo ubrzanje.

– Tijekom 20. stoljeća tehnološki napredak postupno je zamjenjivao velik dio rutinskih poslova, što je dovelo do polarizacije tržišta rada. Rutinska zanimanja sve su više nestajala, dok su s jedne strane ostajala tražena manualna zanimanja, a s druge visoko kognitivna i apstraktna, naveo je Žilić, dodajući kako su se slični obrasci mogli vidjeti i u Hrvatskoj prije pojave UI alata.

Pojava generativne umjetne inteligencije, međutim, mijenja fokus. Za razliku od ranijih tehnoloških valova, današnja UI najviše utječe na apstraktna zanimanja koja zahtijevaju visoku razinu obrazovanja i dugotrajnu akumulaciju znanja.

– UI je već danas, a bit će još i više, »plitki i široki« stručnjak. Time se ne ukida premija na visoko obrazovanje, ali se ona dodatno polarizira, pojasnio je Žilić.

Prema analizi Međunarodne organizacije rada, najizloženija umjetnoj inteligenciji su administrativna zanimanja te dio stručnih profesija poput analitičara, pravnika, financijskih stručnjaka i programera. No razina izloženosti značajno varira: administrativna zanimanja najčešće su podložna zamjeni, dok su visokoobrazovani profesionalci više izloženi transformaciji nego potpunom nestanku. Najmanju izloženost, istaknuo je Žilić, imaju poljoprivrednici, obrtnici i rukovatelji strojevima, kao i brojna fizička zanimanja u građevini i uslugama te zanimanja u zdravstvu i skrbi. Upravo ta heterogenost, upozorava, oblikovat će buduće promjene na tržištu rada.

Redefinirati vrijednost rada i znanja

– Dodatne analize, poput one Stanford Digital Economy Laba, već pokazuju prve konkretne učinke: zaposlenost mladih od 22 do 25 godina u SAD-u u zanimanjima najizloženijima umjetnoj inteligenciji pala je za 13 do 16 posto od kraja 2022. godine. Istodobno, istraživanje Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja – NBER pokazuje da većina ispitanika očekuje ubrzanje gospodarskog rasta iznad povijesnih prosjeka, ali i da je najveća neizvjesnost upravo u tome kako će se taj rast raspodijeliti, poručio je Žilić. Danas više nije pitanje samo gdje će radnika nedostajati, nego kako će se u novim uvjetima redefinirati vrijednost rada, znanja i vještina, te tko će u tim promjenama biti najveći dobitnik.