Ivica Lukanović prije tjedan dana obilježio je prvu godinu na poziciji župana Primorsko-goranske županije. Kao što u svojim javnim istupima često naglašava svoj poduzetnički pristup u upravljanju, tako i rezimirajući svoju prvu godinu na čelu zeleno-plave županije, posebno naglašava da u svojem prvom mandatu želi ostati upamćen po rezultatima, a ne po parolama i marketingu.

– Prva godina mandata bila je godina postavljanja temelja za najveći investicijski ciklus u novijoj povijesti Primorsko-goranske županije. Pokrenuli smo projekte u zdravstvu, školstvu i socijalnoj skrbi, donijeli rekordan razvojni proračun i otvorili procese koji će obilježiti razvoj Županije u godinama koje dolaze. Preuzeo sam stabilan sustav, ali moja ambicija je unijeti novu energiju, dinamiku i brzinu. Zastupam drugačiji pogled na politiku. Ne vjerujem u velike parole i politički marketing jer građani od slogana neće živjeti bolje. Želim da me na kraju mandata ocjenjuju po onome što smo izgradili, pokrenuli i promijenili nabolje. Politika koju zastupam mjeri se konkretnim rezultatima i djelima, a ne riječima. Ako moram izdvojiti najvidljivije i najopipljivije rezultate, to je donošenje našeg prvog, razvojnog i rekordnog proračuna od 406,9 milijuna eura, koji je snažno usmjeren na investicije – čak polovina tog iznosa ide izravno u kapitalne projekte u zdravstvu, školstvu i socijalnoj skrbi. Pokrenuli smo jasne, mjerljive demografske i socijalne politike – od uvođenja povijesnih stipendija od 250 eura mjesečno za sve srednjoškolce u Gorskom kotaru, do konkretnih koraka u preuzimanju nekretnina poput bivšeg hotela Snježnik u Čabru kako bismo ga transformirali u moderan dom za starije osobe.

Ubrzali smo procese i pokrenuli investicije u energetskom sektoru vrijedne gotovo 30 milijuna eura, a na području naših lučkih uprava u tijeku su radovi vrijedni više od 80 milijuna eura. Područja na kojima moramo još snažnije raditi jesu operativna brzina, rješavanje dugogodišnjih imovinsko-pravnih i birokratskih prepreka te stvaranje još boljih uvjeta za razvoj gospodarstva i investicija. Javni sustav po svojoj je prirodi sporiji od realnog sektora iz kojeg dolazim, ali proces promjene kulture upravljanja već je započeo. Želim da administracija bude usmjerena na rezultate, a ne na procedure. Restrukturiranje naših velikih sustava, poput Doma zdravlja, tek će u narednim godinama pokazati svoj puni potencijal, ali procesi su pokrenuti i više nema povratka na staro.

Nasljeđe Komadine

Na čelo PGŽ-a došli ste nakon dugogodišnje »vladavine« Zlatka Komadine. Što ste promijenili, razlikuje li se vaš način upravljanja županijom u odnosu na proteklih više od 20 godina?

– Način upravljanja se značajno promijenio. Zlatko Komadina obilježio je jedno dugo razdoblje u povijesti naše županije i ostavio iza sebe stabilan sustav, što sam uvijek javno i s poštovanjem priznavao. Međutim, moja zadaća nije održavati postojeće stanje, nego sustav podići na višu razinu, ubrzati investicije i prilagoditi ga izazovima današnjeg vremena. Ključna razlika leži u pristupu i upravljačkoj metodologiji. U sustav Primorsko-goranske županije unosim proaktivnost, poduzetnički način razmišljanja i kulturu odgovornosti. To konkretno znači da prelazimo na projektno upravljanje s jasnim rokovima, nositeljima i ciljevima. Više se ne zadovoljavamo time da smo među najuspješnijim hrvatskim regijama zahvaljujući prirodnim i povijesnim prednostima. Želimo aktivno stvarati nove razvojne prilike. Promijenili smo i odnos prema gradovima i općinama. Županija više nije promatrač niti arbitar, nego partner i servis lokalnim zajednicama. Želimo biti lokomotiva razvoja, a to zahtijeva više inicijative, brže donošenje odluka i spremnost na preuzimanje odgovornosti.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine oporba je kritizirala izvršenje županijskog proračuna za prošlu godinu koje je iznosilo 43,7 posto. Koji su razlozi, izborna godina, sami projekti ili novi smjer upravljanja?

– Kritike oporbe legitiman su dio političkog života, ali javnost zaslužuje cjelovitu sliku. Prošla godina bila je specifična jer se istodobno radilo o superizbornoj godini i godini primopredaje vlasti. U takvim okolnostima, zbog zakonskih procedura i rada tehničkih vlada, dio investicijskih i nabavnih procesa objektivno se usporava. Ključni razlog ovakvog izvršenja leži u našem novom modelu upravljanja i uvođenju financijske discipline. Od prvog dana odbio sam nastaviti praksu u kojoj se u proračun iz godine u godinu upisuju isti projekti, iako je svima jasno da za njih ne postoje realne pretpostavke za realizaciju. Takav pristup možda dobro izgleda na papiru, ali ne donosi ni jednu novu školu, ni jedan novi dom za starije, ni jednu novu zdravstvenu ustanovu. Zato smo proveli temeljitu reviziju svih kapitalnih investicija. Zaustavili smo projekte koji nisu bili dovoljno pripremljeni ili nisu imali stvarnu razvojnu vrijednost te sredstva usmjerili prema projektima koji su izvedivi i strateški opravdani. Niži postotak izvršenja nije znak slabosti, nego znak svjesnog zaokreta prema realnom i odgovornom planiranju. Rezultat tog zaokreta je proračun za 2026. godinu koji je realniji, razvojno usmjeren i postavlja temelje najvećeg investicijskog ciklusa u novijoj povijesti Primorsko-goranske županije. Naš cilj nije stvarati velike brojke na papiru, nego skratiti vrijeme pripreme investicija i povećati njihovu realizaciju. Građani neće imati realnu korist od proračunskih tablica, nego od škola, domova za starije, zdravstvenih ustanova i drugih projekata koji su izgrađeni i stavljeni u funkciju.

Pravedan sustav

Najveća proračunska izdvajanja Županije idu u područja zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Koji su konkretni rezultati u povećanju smještajnih kapaciteta u domovima za starije koje ste najavili, izgradnji škola u Kastvu i Marinićima i reorganizaciji Doma zdravlja kao najveće županijske zdravstvene ustanove?

– U zdravstvo, školstvo i socijalnu skrb usmjeravamo gotovo polovinu županijskog proračuna, odnosno 96 milijuna eura kroz 38 kapitalnih projekata. To su područja u kojima građani najizravnije osjećaju kvalitetu rada Županije i zato ovdje nema mjesta praznim obećanjima, nego isključivo konkretnim projektima i rokovima. Povećanje kapaciteta za smještaj starijih osoba moj je apsolutni prioritet jer smatram da upravo tu imamo najveći razvojni i društveni dug prema generacijama koje su stvarale ovu županiju. Intenzivno radimo na realizaciji doma u Čabru, u prostoru bivšeg hotela Snježnik, a pripremamo i nove kapacitete u Kostreni, Voloskom, Delnicama i Cresu. Jednako važno, razvijamo izvaninstitucionalne oblike skrbi kako bi naši stariji sugrađani što dulje mogli ostati u svojim domovima. U školstvu nam je cilj jasan – jednosmjenska nastava u cijeloj županiji. Izgradnja novih škola u Kastvu i Marinićima je počela, dok za škole u Omišlju i Čavlima završavamo pripremne korake u suradnji s lokalnim samoupravama i resornim ministarstvom. Paralelno ulažemo i u školsku sportsku infrastrukturu kroz izgradnju dvorana u Moravicama i Malom Lošinju te završne pripreme za dvoranu u Triblju. Kada govorimo o Domu zdravlja Primorsko-goranske županije, pokrenuli smo dubinsku organizacijsku i kadrovsku transformaciju najveće županijske zdravstvene ustanove. Naš fokus je jačanje primarne zdravstvene zaštite, privlačenje liječnika i drugog deficitarnog kadra te modernizacija ordinacija i opreme, posebno na otocima i u Gorskom kotaru gdje je dostupnost zdravstvenih usluga od presudne važnosti. U sva tri područja cilj nam nije održavanje postojećeg stanja, nego stvaranje sustava koji će biti kvalitetniji, dostupniji i spreman za potrebe građana u desetljećima koja dolaze.

Često naglašavate svoj poduzetnički »background«. Koje su nove mjere i planovi za razvoj poduzetništva i gospodarstva u PGŽ-u i kada se mogu očekivati prvi rezultati?

– Možda će zvučati neobično, ali kao poduzetnik vjerujem da je najveća potpora gospodarstvu učinkovit, predvidiv i pravedan javni sustav. Poduzetnici najbolje posluju u sredini koja ima kvalitetne škole i vrtiće, dostupnu zdravstvenu zaštitu, domove za starije, dobar javni prijevoz i učinkovitu administraciju. To su temelji konkurentnog gospodarstva. Poduzetnik u meni ne podržava administriranje radi administracije. Županija bi trebala stvarati poslovnu klimu koja privlači investicije, a ne usporavati razvoj. Jedan od naših vrlo konkretnih ciljeva je skratiti vrijeme pripreme investicija. Kroz kvalitetnije prostorno planiranje, bržu administraciju i bolju koordinaciju institucija želimo investitorima omogućiti da od ideje do realizacije dođu brže nego danas. Istodobno, mijenjamo pristup poticajima za poduzetništvo, poljoprivredu i turizam. Umjesto velikog broja simboličnih potpora, želimo snažnije podupirati projekte koji stvaraju novu vrijednost, nova radna mjesta i dugoročan razvojni učinak. Važan poticaj gospodarstvu bit će i veliki investicijski ciklus Primorsko-goranske županije. Izgradnja škola, zdravstvenih i socijalnih kapaciteta te drugih javnih projekata otvara značajan prostor domaćim tvrtkama i obrtnicima te stvara dodatnu gospodarsku aktivnost. Prve konkretne rezultate ovog pristupa očekujem već tijekom iduće godine kroz rast investicija, jačanje poduzetničke aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Kriterij kompetentnosti

Općenito kad je riječ o županijskim poticajima, nedavno ste rekli da je dosad bilo puno programa male vrijednosti. Kako planirate okrupniti poticajne mjere, primjerice za Gorski kotar i otoke, kakve rezultate očekujete?

– Često naglašavam da smo regionalna razina vlasti i da naš fokus moraju biti razvojni ciljevi koji mijenjaju kvalitetu života ljudi, a ne veliki broj malih potpora bez značajnijeg učinka. Dosadašnji model imao je svoje prednosti, ali je često dovodio do situacije da svi dobiju nešto, a nitko dovoljno za ozbiljniji razvojni iskorak. Naš cilj nije smanjiti potpore, nego povećati njihov učinak. Pritom moramo biti svjesni da je proračunski novac ograničen resurs. Da smo kroz godine više ulagali u strateške prioritete, poput smještajnih kapaciteta za starije osobe, danas ne bismo imali tako izražen zaostatak. Zato sredstva moramo usmjeravati tamo gdje mogu donijeti najveću društvenu korist. U Gorskom kotaru smo zato umjesto niza manjih i rascjepkanih mjera uveli novu stipendiju od 250 eura mjesečno za sve srednjoškolce. Time izravno pomažemo obiteljima i stvaramo poticaj mladima da ostanu živjeti u svom kraju. Sličan pristup želimo primijeniti i na otocima te u području poljoprivrede i turizma – kroz projekte koji stvaraju novu vrijednost, jačaju konkurentnost i donose mjerljive rezultate. Manje simboličnih potpora, a više strateških ulaganja koja mijenjaju razvojnu sliku naših sredina – to je smjer kojim idemo.

Kad je riječ o kadroviranju u županijskoj upravi i ustanovama, javni dojam je da čelne pozicije popunjavate ljudima s kojima ste surađivali prije nego što ste postali župan, bilo da je riječ o upravnim odjelima, županijskim ustanovama poput Doma zdravlja ili nedavnoj promjeni na čelu Županijske lučke uprave Mali Lošinj?

– Moja je prva odgovornost kao župana osigurati učinkovito, zakonito i kvalitetno funkcioniranje sustava Primorsko-goranske županije. Za to su potrebni ljudi koji imaju znanje, iskustvo, energiju i sposobnost preuzimanja odgovornosti. Ako sam s nekim uspješno surađivao i prije nego što sam postao župan, kroz tu sam se suradnju imao priliku uvjeriti u stručne i organizacijske sposobnosti za vođenje složenih sustava i projekata. Povjerenje se ne gradi preko noći, nego kroz konkretan rad i ostvarene rezultate. Dakle, moj kriterij je uvijek i isključivo kompetentnost. Kada govorimo o Domu zdravlja, Županijskoj lučkoj upravi Mali Lošinj ili drugim ustanovama, pred nama su ozbiljni investicijski i organizacijski izazovi. U takvim okolnostima moja je obveza okupiti tim ljudi za koje vjerujem da mogu donositi odluke, rješavati probleme i ostvarivati rezultate. Na kraju mandata građani me neće ocjenjivati prema tome tko je obnašao koju funkciju, nego prema tome jesmo li izgradili škole i zdravstvene objekte, unaprijedili prometnu i lučku infrastrukturu te podigli kvalitetu javnih usluga. Za izbor svojih suradnika preuzimam punu političku i moralnu odgovornost, a najbolji odgovor na sve dileme bit će rezultati koje ćemo ostvariti.

Ne vjerujem u priču o »prirodnom staništu« SDP-a

Nedavno ste ponovo izabrani za predsjednika županijskog SDP-a koji, ako gledamo aktualne sastave gradskih i općinskih vijeća gubi svoj utjecaj i to najčešće od raznoraznih novih lista ili regionalnih stranaka. Kako ćete ojačati SDP u njegovom donedavno prirodnom »staništu«?

– Politička scena danas nije ista kao prije deset ili dvadeset godina. Građani su zahtjevniji, informiraniji i manje skloni bilo kojoj političkoj opciji unaprijed dati povjerenje. Pojava nezavisnih lista i regionalnih stranaka legitiman je dio demokratskog procesa. Međutim, bilo bi pogrešno naše slabije rezultate objašnjavati isključivo njihovim jačanjem. Tamo gdje smo izgubili povjerenje građana, izgubili smo ga zato što nismo bili dovoljno uvjerljivi, prisutni ili usmjereni na probleme ljudi. Zato ne vjerujem u priču o »prirodnom staništu« SDP-a. Nijedan grad, općina ili županija ne pripadaju unaprijed nijednoj stranci. Povjerenje građana mora se iznova zaslužiti na svakim izborima. Kao predsjednik županijskog SDP-a želim graditi modernu i otvorenu organizaciju koja će okupljati nove ljude, stručnjake, poduzetnike, radnike i mlade. SDP mora ponovo postati mjesto okupljanja znanja, iskustva i energije. Istodobno se moramo vratiti temama zbog kojih je socijaldemokracija važna: dostupnom stanovanju za mlade, dostojanstvenom životu umirovljenika, kvalitetnom javnom zdravstvu, pravednim plaćama i ravnomjernom razvoju svih dijelova županije. SDP ćemo jačati prije svega rezultatima, a ne velikim riječima. Stranka se ne gradi u uredima, nego među ljudima, na terenu i u svakodnevnom dijalogu s građanima.

U Rijeci primarni cilj nije povratak na vlast, nego povratak povjerenja građana

Bilo je i kritika upućenih zbog nedavnim izborima za županijski SDP koje bi se ukratko mogle sažeti da su izbori nedemokratični jer je za svako mjesto kandidiran po jedan član stranke i da se favoriziraju kandidati koji nisu iz Rijeke zbog loših rezultata na riječkim lokalnim izborima gdje je vaša stranka izgubila vlast. Zar nema više kandidata za pojedine funkcije u županijskom SDP-u i očekujete li od novog vodstva da vrati vlast u Rijeci i općenito ojača status stranke u cijeloj županiji?

– Ako je rezultat unutarstranačkih konzultacija, razgovora i političke zrelosti organizacije konsenzus oko najboljih ljudi za određene funkcije, onda je to prije svega znak jedinstva i snage. Zanimljivo je da se u SDP-u često suočavamo s dvostrukim kriterijima. Kada imamo više kandidata, govori se o podjelama i raskolima. Kada imamo jednog kandidata, onda se problematizira demokratičnost procesa. I predsjednici nekih drugih županijskih stranaka izabrani su kao jedini kandidati, pa to nije izazvalo gotovo nikakvu javnu raspravu. Kada je riječ o SDP-u, naši statuti svakom članu omogućuju kandidaturu uz ispunjavanje minimalnih formalnih uvjeta. Demokratičnost se ne mjeri brojem kandidata na listiću, nego otvorenošću procesa i pravom svakog člana da sudjeluje u njemu. Što se tiče rezultata u Rijeci, tu nema nikakvih izgovora. Građani su nam poslali jasnu poruku da nismo radili dovoljno dobro i da su očekivali više. To treba prihvatiti bez traženja alibija i iz toga izvući pouke. Novo vodstvo županijskog i riječkog SDP-a ima jasan zadatak: otvoreno analizirati vlastite pogreške, redefinirati politike, okupiti nove ljude i ponuditi uvjerljivu viziju razvoja Rijeke i cijele županije. Rijeku vidim kao progresivan, otvoren i moderan grad. Uvjeren sam da će građani prepoznati SDP koji je spreman učiti iz vlastitih pogrešaka, mijenjati se i nuditi konkretna rješenja. Naš primarni cilj nije povratak na vlast, nego povratak povjerenja građana. Ako u tome uspijemo, uvjeren sam da ćemo ponovo potvrditi vodeću poziciju SDP-a u Rijeci i zadržati lidersku ulogu u Primorsko-goranskoj županiji.

Odluka Grada Rijeke o Kanalu Ri čeka se već dugo

Što se događa s Kanalom Ri? U jednom trenutku Županija je bila spremna preuzeti većinski paket udjela regionalne televizije Kanal Ri i tako konsolidirati poslovanje ovog društva.

– Kanal Ri je iznimno važan medijski stup naše regije. Desetljećima prati život Primorsko-goranske županije, od otoka i Gorskog kotara do riječkog urbanog područja te obrađuje teme koje nacionalni mediji često ne prepoznaju. Posebnu vrijednost predstavlja i njegova bogata videoarhiva koja čuva dio kolektivne memorije našega kraja. Upravo zato zaštita regionalne informiranosti i javnog interesa ostaje naš prioritet. Međutim, činjenica je da se društvom godinama nije upravljalo na način koji bi osigurao njegovu dugoročnu stabilnost. Županija je bila i ostala spremna preuzeti aktivnu ulogu u konsolidaciji Kanala Ri, ali ne smatram odgovornim ulagati javni novac bez jasnog plana restrukturiranja, profesionalnog upravljanja i održivog poslovnog modela. Proveli smo detaljnu analizu poslovanja i spremni smo za sljedeće korake. Međutim, za konačno rješenje potrebno je razriješiti vlasničke odnose, prije svega pitanje udjela Grada Rijeke. Moram reći da se odluka Grada Rijeke o budućnosti njihovog vlasničkog udjela čeka već dugo i da taj proces traje dulje nego što bi bilo korisno za samu tvrtku. Ne želim to pretvarati u političko pitanje, ali vrijeme ovdje nije naš saveznik. Svaki mjesec odgađanja dodatno otežava položaj zaposlenika i smanjuje prostor za kvalitetno restrukturiranje. Zato očekujem da svi suvlasnici, a posebno Grad Rijeka, u što skorijem roku zauzmu jasan stav o budućnosti Kanala Ri. Ako Županija preuzme većinski paket, naš je cilj profesionalizirati upravljanje, modernizirati program, snažnije se okrenuti digitalnim platformama i osigurati održivo poslovanje koje neće ovisiti isključivo o proračunskim intervencijama.