Ubrzo nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odbio ponudu za prekid sukoba i izravne pregovore s ukrajinskim premijerom Volodimirom Zelenskim, Ukrajina je pokrenula najmasovniji zračni udar dronovima po ciljevima u dubini Rusije. Mahom su gađani ciljevi tisućama kilometara udaljeni od ukrajinsko-ruske granice, a primarna meta bio je Sankt Peterburg i Lenjingradska oblast koja okružuje ovaj grad, Putinovo rodno mjesto, no nisu pošteđeni ni ostali dijelovi Rusije.

– Ruska protuzračna obrana presrela je i srušila 376 dronova iznad regija Belgorod, Brijansk, Kaluga, Kursk, Lenjingrad, Novgorod, Oriol, Pskov, Rostov, Riazan, Smolensk, Tver, Tula, iznad oblasti Moskve, Krima, Abhazije, te iznad Azovskog i Crnog mora, ustvrdilo je rusko ministarstvo obrane.

Upozorenje

Presretnut je i srušen samo manji dio bespilotnih letjelica koje su u ovom napadu pogađale vojne i infrastrukturne ciljeve, od rafinerija do ruske pomorske baze u Lenjingradskoj oblasti. Prema tvrdnjama ruskih dužnosnika, ovo je bio jedan od najtežih napada na Rusiju od početka rata, a guverner Lenjingradske oblasti, koja do sada nije gotovo ni osjetila rat, pozvao je stanovnike da ostanu u kućama.

– Godinama je većina ruskog stanovništva, pogotovo oni koji žive u velikim gradovima poput Sankt Peterburga ili Moskve rat u Ukrajini doživljavala kao nešto imaginarno, nešto daleko. Udara na ove gradove gotovo i nije bilo, a regruti koji su ginuli mahom su dolazili iz zabačenijih, ruralnih krajeva Rusije. U posljednjih nekoliko tjedana, a posebice u posljednjih nekoliko dana, sve se promijenilo. Kada je Putin odbio sastanak sa Zelenskim, Ukrajina sada poručuje da neće sjediti prekriženih ruku i da će rat učiniti vidljivim i Rusima koji su do sada toga bili pošteđeni, kaže gruzijski novinar i analitičar Vazha Tavberidze, odličan poznavatelj prilika u Rusiji i Ukrajini.

Promjena strategije koju upravo provodi Kijev prilično je jasna. Dok je prvih godina sukoba Ukrajina pokušavala oslobađati zauzeti teritorij, pa čak i vojno osvajati dijelove Rusije koji se nalaze uz ukrajinsku granicu, danas je cilj, nakon stabilizacije i vrlo sporog pomicanja linija bojišnice, ići na rat iscrpljivanjem. Odnosno, povećati cijenu rata Rusiji na svakom mogućem mjestu. Baš kao što je Zelenski najavio u svom otvorenom pismu Putinu od prije nekoliko dana.

Ujedno, proširenjem stalnih i velikih udara na dva velika ruska grada, Ukrajina prisiljava Rusiju i da razvuče svoju protuzračnu obranu, slabeći tako koncentraciju ruskih protuzračnih snaga uz samu bojišnicu, što olakšava akcije na samom terenu.

Veliki broj meta

– Ukoliko Rusija mora braniti Moskvu i Sankt Peterburg, ali i štititi svoje rafinerije, zračne i pomorske luke, tvornice oružja i vojne baze, to znači da mora razvući svoje resurse na ogromnom području. Ako ukrajinski dronovi pogađaju ciljeve tisućama kilometara daleko od granice, broj mogućih meta je užasno velik. A svaki protuzračni sustav koji je zadržan da obrani te mete je sustav manje na raspolaganju za uporabu u blizini bojišnice, kaže Tavberidze.

Napadi na Rusiju u dubini njenog teritorija imaju jaki učinak i na ukrajinske građane. Svaki dron koji eksplodira u Moskvi ili Putinovom rodnom Sankt Peterburgu velika je potpora za dizanje morala Ukrajincima kojima je sada jasno ne samo da Rusija nije svemoćna već i da ju Ukrajina može udariti tamo gdje najviše boli.

Nije zanemariv ni politički učinak ovih udara koji se analiziraju i na zapadu. Ovim napadima Ukrajina dokazuje kako je aktivna i inovativna čak i kada nema potporu Sjedinjenih Država, koja je gotovo ukinuta od dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. I to je potvrda one rečenice koju je Zelenski uputio u svom otvorenom pismu Putinu kada je rekao da Ukrajina ne mari za dogovore koje su Putin i Trump sklopili na Aljasci.

Masovni udari bespilotnim letjelicama na ciljeve duboko u Rusiji koji će, po svemu sudeći, biti sve učestaliji, ne mogu natjerati Putina na brzu kapitulaciju. Ne mogu ni srušiti rusko gospodarstvo niti će izazvati pobunu ruskog stanovništva. No zato mogu Rusima pokazati da se ovaj rat više ne vodi samo na teritoriju Ukrajine, već im Kijev otvara i nove bojišnice, u središtima velikih gradova. Na koji način će Putin parirati ovoj strategiji, još nije poznato, no prilično je izvjesno kako će se okršaji dronovima i raketama dodatno intenzivirati.

Udar nedaleko Černobila

Ruski dron pogodio je skladište za istrošeno nuklearno gorivo u blizini napuštene ukrajinske nuklearne elektrane Černobil. Ukrajinski dužnosnici naveli su da je razina zračenja na lokaciji ostala stabilna. Glavni ukrajinski stožer i državna atomska agencija rekli su da je zgrada za prihvat spremnika djelomično uništena, ali da u trenutku napada tamo nije bilo uskladišteno istrošeno gorivo. Rusija se nije oglasila o napadu na objekt smješten oko 15 kilometara od nuklearke Černobil.